Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna s ciljem podizanja svijesti o potrebi i obvezi provođenja akcija u prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.
Međunarodno udruženje za prevenciju samoubojstava, Svjetska zdravstvena organizacija i partneri zauzimaju se i pozivaju na prevenciju suicidalnog ponašanja, osiguranje adekvatnog liječenja i praćenja osoba koje su pokušale samoubojstvo, kao i za odgovorno izvješćivanje o samoubojstvima u medijima.
Stopa suicida (broj suicida na 100.000 stanovnika) pokazuje podjednaku distribuciju kroz vrijeme na različitim teritorijima. U Europi je prosjek 15/100.000, a najviše bilježe Mađarska i Švedska te Slovenija. U Hrvatskoj je stopa oko 13/100.000 stanovnika.
Izvršena samoubojstva jedan su od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj. Postoji i razlika među županijama. Najniža je u južnim županijama, splitskoj i dubrovačko-neretvanskoj te u požeško-slavonskoj, a najviša u ličko-senjskoj, bjelovarsko-bilogorskoj i krapinsko-zagorskoj.
Više je izvršenih suicida kod muškaraca s omjerom 2-3:1 u odnosu na žene. Više se ubijaju starije osobe, nego mlađe. Najčešća su samoubojstva vješanjem, a u poratnim godinama i vatrenim oružjem, za muškarce, a trovanjem i utapanjem za žene.
Samoubojstva se mogu spriječiti!
Akcije kojima se obilježava Svjetski dan prevencije samoubojstava usmjerene su u odnosu na osnovne uzroke takvog ponašanja, a to su: oponašanje lošeg rješenja problema (“ubit ću se”); impulzivnost; usamljenost, bespomoćnost i beznađe (što se posebno vidi kod starijih osoba te neprorađene traumatske emocije koje se transgeneracijski prenose.
Svjetska zdravstvena organizacija zagovara prevenciju suicidalnog ponašanja, osiguranje primjerenog liječenja i praćenja te skrbi za one koji su pokušali samoubojstvo, kao i odgovorno izvještavanje o samoubojstvima u medijima.
Svi smo odgovorni pronalaziti i njegovati zdrave stilove života i nalaziti različita rješenja za isti problem i nuditi ih mladima.
