Probiotci koje nalazimo u jogurtu, kao što su lactobacilli i bifidobakterije pomažu normalnoj probavi u crijevima, ojačavaju naš imunološki sustav i sprječavaju infekcije “lošim” bakterijama.
Sada su istraživači Sveučilišta u Teksasu ovom popisu nadodali još jednu dobrobit: probiotici mogu poboljšati naše mentalno zdravlje. Naime, oni imaju ulogu u stvaranju, apsorpciji i transportu neurokemikalija (primjerice serotonina, dopamina i faktora živčanog rasta), koji su ključni za razvoj zdravog mozga i živčane funkcije. Ako se poboljša mikroflora u crijevima, ovaj bi korak mogao biti od pomoći liječenju poremećaja zdravlja mentalne prirode.
“Do nedavno sama ideja kako davanje probiotičkih bakterija u crijeva može utjecati na mozak činila se gotovo nadrealnom. No, istraživanja podupiru ovaj koncept te pokazuju kako mikrobi mogu stvoriti i odgovarati na neurokemikalije, što može dovesti do neuroloških i imunoloških učinaka na zdravlje osobe”, objasnio je Gregor Reid sa Sveučlišta Western Ontario, koji je komentirao studiju.
Danas, liječenje poremećaja zdravlja mentalne prirode, kao što je depresija ili PTSP, oslanja se na korištenje lijekova kojima je cilj obnoviti ili reaktivirati stvaranje neurokemikalija u mozgu. S ovim bi otkrićem stručnjaci mogli uključiti terapiju probioticima kao alternativnu opciju.
U ovom slučaju mikrobiologija pomaže neuroznanosti. Iako je istraživanje preliminarno, stručnjaci smatraju kako bi njihova ideja mogla jednog dana zaživjeti kao bitni dio kliničke prakse. Njihov sljedeći korak je ustanoviti koji sojevi probiotika utječu na mentalne funkcije.
K. Horvat
