Bez klorofila nema života.
Zeleni biljni pigment omogućuje fotosintezu, proces kojim biljke pomoću sunčeve svjetlosti, koristeći pritom vodu i ugljikov dioksid, proizvode “pogonsko gorivo” odnosno hranu za svoj rast. Tijekom tog procesa otpuštaju kisik bez kojega život na Zemlji ne bi bio moguć.
Klorofil je s razlogom prozvan čudesnim jer nam pruža mnoge druge dobrobiti.
- Molekularna struktura klorofila vrlo je slična strukturi hemoglobina, koji je nužan za stvaranje crvenih krvnih stanica i prijenos kisika. Klorofil se u organizmu “ponaša” kao hemoglobin.
- Budući da sa sobom nosi znatne količine kisika, klorofil u crijevima podržava “dobre” aerobne bakterije kojima je kisik potreban za rast i opstanak. Stoga je klorofil iznimno važan za crijevnu floru i normalnu probavu. Često se navodi da klorofil pomaže protiv neugodnog zadaha iz usta.
Klorofil je snažan antioksidans koji štiti stanice od oštećenja i upala. Uništava štetne mikroorganizme te djeluje antikancerogeno.
- Zbog snažnog antioksidativnog učinka klorofil pomaže u sprečavanju ateroksleroze i održava zdravlje srčanožilnog sustava.
- Snažan pročišćujući učinak jedno je od glavnih svojstva klorofila koji pomaže uklanjanju teških metala i drugih štetnih tvari iz organizma.
U središtu molekule klorofila nalazi se ion magnezija, pa je zelena boja dobar pokazatelj koje je povrće bogato ovim mineralom. Uz to su zelene biljne namirnice dobar izvor brojnih drugih nutrijenata.
Zazelenite svoj jelovnik sa što više svježeg zelenog povrća poput špinata, blitve, raštike, matovilca, kelja, brokule, kupusa, šparoga, salate, začinskog bilja, samoniklog jestivog bilja… Kao dobar način opskrbe klorofilom preporučuju se i zeleni kašasti sokovi od svježeg povrća.
Vodič za zdravo kuhanje povrća
Klorofil se nudi i u obliku dodataka prehrani (npr. koncentrirani tekući klorofil koji se dodaje u napitke), ali ne zaboravite da je najprirodniji način opskrbe klorofilom konzumacija svježeg zelenog povrća.
I.V.
Foto: Shutterstock
