Ubrzan tempo života ostavlja posljedice na tijelo i um. Pravilnim izborom namirnica moguće je smanjiti stres, stabilizirati raspoloženje i vratiti energiju – bez rigoroznih dijeta i odricanja.
Stres je postao sastavni dio svakodnevice. Posao, obiteljske obaveze, rokovi i konstantna dostupnost često ostavljaju malo prostora za oporavak. Iako se stres najčešće povezuje s mentalnim opterećenjem, on snažno utječe i na tijelo – hormone, probavu, razinu energije i imunološki sustav.
Dobra vijest je da prehrana može igrati ključnu ulogu u regulaciji stresa. Određene namirnice djeluju umirujuće na živčani sustav, pomažu stabilizirati šećer u krvi i podržavaju zdravlje mozga i crijeva.
Kako stres mijenja potrebe tijela
Kada smo pod stresom, tijelo troši više važnih nutrijenata poput magnezija, cinka, željeza, kalcija i vitamina B skupine. Istovremeno, narušava se ravnoteža crijevne mikrobiote, što dodatno utječe na raspoloženje, koncentraciju i otpornost na umor.
Zato prehrana usmjerena na smanjenje stresa ne znači „hranu za utjehu“ nego pametan izbor namirnica koje podržavaju tijelo u izazovnim razdobljima.
1. Topli napici koji smiruju živčani sustav
Topli napici, osobito biljni čajevi, imaju snažan psihološki i fiziološki učinak. Već sam ritual ispijanja čaja potiče opuštanje, dok biljni spojevi poput flavonoida i antioksidansa pozitivno djeluju na mozak.
Zeleni i crni čaj pružaju blagi energetski poticaj bez naglog „pada“, dok čajevi poput kamilice, mente ili rooibosa djeluju umirujuće i mogu pomoći kod napetosti i nesanice.
Preporuka: kamilica, metvica, rooibos, zeleni i crni čaj, oolong.
Za nesanicu birajte kamilicu, a za energiju zeleni čaj: za što su dobri drugi čajevi?
2. Složeni ugljikohidrati za stabilno raspoloženje
Ugljikohidrati sudjeluju u proizvodnji serotonina – hormona dobrog raspoloženja. No razlika između rafiniranih i cjelovitih ugljikohidrata izuzetno je važna.
Dok bijeli kruh, kolači i industrijski snackovi uzrokuju nagle oscilacije šećera u krvi, složeni ugljikohidrati osiguravaju postepeno otpuštanje energije i dugotrajan osjećaj sitosti.
Birajte integralni kruh i tjesteninu, batat, kvinoju, proso i druge cjelovite žitarice.
3. Omega-3 masne kiseline za mozak i živce
Omega-3 masne kiseline dokazano pomažu u regulaciji upalnih procesa u tijelu i pozitivno djeluju na raspoloženje. Redovita konzumacija povezuje se sa smanjenjem simptoma anksioznosti i mentalne iscrpljenosti.
Osim za mentalno zdravlje, omega-3 masnoće važne su i za zdravlje srca i krvnih žila.
Izvori omega-3 masnih kiselina: masna riba (skuša, tuna), lanene i chia sjemenke, orasi, avokado te obogaćena biljna mlijeka.
4. Probiotici – veza između crijeva i raspoloženja
Zdravlje crijeva usko je povezano s mentalnim stanjem. Crijevna mikrobiota sudjeluje u proizvodnji neurotransmitera koji utječu na raspoloženje, uključujući serotonin.
Fermentirane namirnice mogu pomoći u obnovi crijevne ravnoteže, boljoj apsorpciji nutrijenata i smanjenju simptoma stresa i tjeskobe.
U prehranu uključite jogurt, kefir, kombuchu, kiselo tijesto, miso i ostalu fermentiranu hranu.
5. Vlakna za stabilan šećer u krvi i manje tjeskobe
Vlakna su često zanemarena, a iznimno su važna u regulaciji stresa. Ona pomažu održati stabilnu razinu šećera u krvi, čime se sprječavaju nagli padovi energije, razdražljivost i problemi s koncentracijom.
Namirnice bogate vlaknima: mahunarke, bobičasto voće, orašasti plodovi, sjemenke, zeleno lisnato povrće poput špinata i blitve.
Hrana nije rješenje za sve – ali je snažan saveznik
Iako prehrana ne može ukloniti sve izvore stresa, ona može značajno utjecati na to kako se s njim nosimo. Birajte svježe, minimalno prerađene namirnice, jedite redovito i ne zaboravite na male rituale koji umiruju – toplu šalicu čaja, sporiji obrok i trenutak svjesnog disanja.
Ordinacija.hr
