Je li vam je poznata važnost biljnih vlakana i uloga koju imaju za zdravlje organizma? Unosite li dovoljno biljnih vlakana svakog dana? Vrijeme je za par osnovnih informacija.
Biljna vlakna su, ne samo odgovorna za zdravlje organizma, već pomažu i u održavanju normalne funkcije probavnog trakta. Pozitivno utječu na ljudsko zdravlje, te su korisna u prevenciji i liječenju kroničnih bolesti. Biljna vlakna su složene mješavine tvari, koje se sastoje od raznih polisaharida – celuloze, biljnih smola, pektina, agara, gume, hemiceluloze.
Prema topivosti u vodi biljna vlakna dijelimo na topiva i netopiva, a većina hrane biljnog podrijetla sadrži obje vrste vlakana, iako u različitim količinama i omjerima. Tako su zobene pahuljice bogate biljnim smolama te su dobar izvor viskoznih vlakana. S druge strane, pšenične mekinje sadrže više nerastvorljivih komponenata.
Zeleno povrće i žitarice obiluju celulozom. I drugi prehrambeni proizvodi od cijelovitog zrna imaju najveći sadržaj hemiceluloze. Mahunarke i proizvodi od zobi najbolji su izvor biljnih smola, a jabuke i limunasto voće sadrže velike količine pektina.
Iako celuloza nije toliko važna za samu prehranu, ona tvori glavnu masu neprobavljive hrane, stimulira rad crijeva i pospješuje njihovo pražnjenje. Biljna su vlakna, stoga, neophodna za održavanje normalne funkcije probavnoga trakta.
Hrana s visokim sadržajem vlakana zahtijeva žvakanje, a žvakanje stimulira sekreciju želučanih sokova. Topiva vlakna povećavaju ljepljivost sadržaja u želucu, a viskozna vlakna usporavaju pražnjenje želuca i daju osjećaj sitosti. Povećavaju volumen stolice i djeluju na brzinu, odnosno na vrijeme prolaza hrane kroz debelo crijevo. Volumen stolice povećava se neprobavljivim i nefermentiranim materijalom, vezanjem vode i bakterijskih stanica. Vjeruje se kako su vlakna iz žitarica najvažnija za normalnu funkciju crijeva – ona povećavaju količinu stolice i sprečavaju zatvor.
Prehrana koja obiluje biljnim vlaknima utječe i na smanjenu potrebu inzulina i poboljšanje regulacije glukoze kod dijabetičara, te na sniženje lipida i kolesterola u krvi. Stoga je prehrana koja sadrži namirnice bogate biljnim vlaknima djelotvorna u liječenju srčanih oboljenja i dijabetesa. Vlakna djeluju na skraćenje vremena prolaza u crijevima i na taj način smanjuju vrijeme izloženosti debeloga crijeva potencijalnim kancerogenima.
Dnevno je potrebno uzimati 20 do 40 grama biljnih vlakana, a nalazimo ih u žitaricama, mahunarkama ( soja, leća ) te zelenom i korjenastom povrću i voću.
Topiva biljna vlakna imaju i fiziološki učinak u smanjenju rizičnih čimbenika povezanih s prehranom. S druge strane, prehrana siromašna biljnim vlaknima povezana je s bolestima srca, rakom debeloga crijeva i rektuma, proširenim venama i gojaznošću.
D. Šorgić
