Moderni nutricionizam često prenaglašava ulogu voća i povrća u ishrani, na račun mesa. No, nisu sve vrste mesa štetne za organizam. Pažljivo odabrane namirnice, u umjerenim količinama, čine čuda za zdravlje!
Doza realnosti za sve ljubitelje crvenog mesa! Nedavna desetogodišnja studija potvrdila je da osobe koje jedu oko 280 g crvenog mesa imaju veće šanse oboljenja od raka debelog crijeva, nego osobe koje ga ne jedu. Iako će pravi gurmani ustvrditi da apsolutno ništa ne može zamijeniti okus sočnog odreska, ipak postoje određene namirnice koje su dobra alternativa. Evo nekoliko vrsta mesa koje neće “uništiti” vaš organizam, pa u njima možete uživati bez grižnje savjesti!
Puretina
Domaća purica izvrstan je izvor proteina i sadrži malo
masti. Obrok nemasne, pečene puretine od 140 g sadrži otprilike oko 7 g
masnoće. Puretina je zapravo rijetka vrsta mesa za koju se može reći da je apsolutno “zdrava”, pa se preporučuje i
bolesnicima. Lako se i brzo probavlja te je prikladna i za starije
osobe.
Piletina
Nije tajna da je bijelo meso puno zdravije od crvenoga. Stoga je piletina, ukoliko ju niste pržili u dubokom ulju, odlična alternativa crvenom mesu. Sadrži malo masti i prilično je ukusna. Piletina je odličan izvor proteina i jeftinija je od teletine. Samo pripazite, kod piletine uvijek postoji rizik od infekcije bakterijom E. coli. Stoga pileće meso dobro očistite, pripremite i skuhajte. Nije najzdravija niti piletina s roštilja, jer tako pripremljeno meso sadrži potencijalno štetne amine koji povećavaju rizik od karcinoma.
Svinjetina
Svinjetina je nekad smatrana iznimno “lošim” mesom, dok joj se danas daje naziv “drugog bijelog mesa”. Iako nema kalorijsku vrijednost
piletine ili ribe, svinjetina se preporuča, u umjerenim dozama, kao
zdrava vrsta mesa. Ipak, treba imati na umu da ne sadrže svi dijelovi
svinjetine jednaku količinu masti. Istraživanja su pokazala da oko 85 g
svinjskog buta, sadrži 2.98 g masti, a jednako toliko ima ista količina
pilećih prsa (3.03 g masnoće).
Ako i dalje ne mislite odustati od odrezaka, odaberite one manje
masne, i prije jedenja, odstranite suvišnu masnoću. Uobičajeni odrezak,
lišen “ukusne” masnih dijelova ima oko 8 g masti. Čuvajte se sušene i
dimljene svinjetine, poput šunke i slanine. Zbog velike količine soli i
načina pripremanja oni mogu povećati rizik od kancerogenih oboljenja.
Riba
Dobro pripremljena riba može biti jednako ukusna kao i fini odrezak. Ribe obiluju omega-3 masnim kiselinama, koje su direktno povezane sa smanjenim rizikom od srčanih oboljenja. Nemasna, bijela riba poput bakalara ne daje, pritom, jednaku količinu hranjivih sastojaka kao i masnije ribe.
Istraživanja su pokazala da su osobe koje jedu puno ribe manje sklone razvoju raka debelog crijeva nego osobe koje ribu izbjegavaju. Ipak, budite oprezni: velike ribe, poput tune, sadrže puno žive, koja u ogromnim količinama na organizam djeluje toksično.
I za kraj, imajte na umu da je umjerenost najbolja politika. Kao općenito pravilo, nutricionisti savjetuju da obrok mesa odgovara veličini stisnute šake. Možda vam se čini malo, ali, vjerujte, dovoljno je. I obroke obavezno upotpunite voćem i povrćem.
D. Šorgić
