Hrana i recepti

Hrana i recepti

Dodaci prehrani mogu biti korisni, ali i štetni – koje kombinacije izbjegavati, a koje su poželjne?

Foto: Shutterstock

Andrea Bilandžija, mag.nutr., voditeljica nutricionističkog savjetovališta NutriLab+, otkriva kako se smiju kombinirati dodaci prehrani i zašto su nam potrebni.

Dodaci prehrani najčešće podrazumijevaju širok spektar vitamina i minerala, ali oni mogu biti i neke druge tvari poput esencijalnih masnih kiselina, aminokiselina, ekstrakata biljaka, vlakna, mikroorganizama i drugo.

Prema Pravilniku o dodacima prehrani, NN 46/2011 definicija dodataka prehrana glasi: „Dodaci prehrani su pripravci proizvedeni iz koncentriranih izvora hranjivih tvari ili drugih tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom koji imaju svrhu dodatno obogatiti uobičajenu prehranu u cilju održavanja zdravlja.”

Dodaci prehrani nam mogu pomoći da unesemo sve potrebne hranjive tvari ako naša prehrana nije dovoljno raznovrsna. No, dodaci prehrana nisu i ne smiju biti zamjena za uravnoteženu prehranu. Najprije bismo prehranom trebali pokušati zadovoljiti sve naše potrebe, a tek onda posezati za dodacima. Prije nego posegnete za dodacima prehrani, pokušajte poboljšati prehranu.

Hranjive tvari su najmoćnije kada dolaze iz hrane, jer tada dolaze u pratnji mnogih drugih korisnih hranjivih tvari, poput karotenoida, flavonoida, minerala i antioksidansa kojih nema u većini dodataka.

Trebate li se zabrinuti zbog blago povišene temperature?

Evo nekoliko najpoznatijih interakcija između određenih hranjivih tvari:

  • Vitamin B12 i folati rade zajedno kako bi podržali neke od najvažnijih procesa stanične diobe i replikacije. Oni također zajedno metaboliziraju homocistein. Folna kiselina, odnosno njeno dodatno uzimanje, može maskirati nedostatak vitamina B12.
  • Vitamini topljivi u mastima (A, D, E i K) vjerojatno će se bolje apsorbirati ako se uzimaju s obrokom koji sadrži masti. Međutim, dokazi sugeriraju da umjerene do velike doze vitamina topivih u mastima smanjuju apsorpciju ostalih vitamina topivih u mastima – za oko 10 do 50% – zbog konkurencije. Čini se da apsorpciju vitamina K posebno smanjuju drugi vitamini topljivi u mastima, dok na apsorpciju vitamina A najmanje utječe i on se zapravo može bolje apsorbirati ako se uzima s vitaminom E. Čini se da uzimanje vitamina D, E ili K nekoliko sati prije ili nakon drugih vitamina topivih u mastima povećava njihovu apsorpciju.
  • Kada se uzimaju istovremeno, vitamin C povećava apsorpciju željeza.
  • Istraživanja pokazuju da nedostatak željeza može dodatno pogoršati simptome nedostatka joda.
  • Dodaci prehrani s kalijem, u obliku kalij klorida, mogu smanjiti apsorpciju vitamina B12. S druge strane, liječenje megaloblastične anemije s vitaminom B12 može rezultirati hipokalemijom.

Ordinacija.hr

foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo