Osim što vam donosimo burnu i zanimljivu povijest dunje, predlažemo vam i dva ukusna recepta.
Dunja: zabranjeni poziv iz rajskog vrta (2. dio)
Zanosna, miomirisna dunja, ni zabranjena ni potpuno zaboravljena, ali od sveg voća, čini se, najneshvaćenija. Još od vremena Eve i Adama brkaju je s jabukom, kojoj je izgledom i najsličnija. Obje su, zajedno s kruškom, iz porodice ruža, Rosaceae. Rimski pjesnik Vergilije dunju je zvao zlatna jabuka.
Govorimo li o voću iskušenja, ono čime je Eva navela Adama na grijeh najvjerojatnije nije bila jabuka, nego manje skladna dunja, ali opojnom aromom daleko zamamnija. Rajski je vrt, tako će priča, bio na području Mezopotamije, a to je bilo u samu susjedstvu domovine dunje, drevne Perzije. To pak jabuci, odmah postaje jasno, oduzima status zabranjena voća, jer ona ne uspijeva u toploj, suhoj klimi. Budući da se općenito smatra da je jabuka potekla iz Srednje Azije, izgledi su veliki da je ono zabranjeno voće bila zapravo dunja. Tako barem misle mnogi povjesničari hrane. Iako ima i onih koji vjeruju da je krivac bio šipak (mogranj, nar), da je on bio taj koji je doveo do prvotnoga grijeha.
No nismo Eva i ja, u svojim slabostima, osamljene i jedine. Plutarh je pisao da je grčka nevjesta dunju grickala prije prvoga poljupca kako prvi susret ne bi bio neugodan i odbojan. Ona zlatna jabuka, kojom je Hipomen varkom pobijedio Atalantu, trkačicu iz grčke mitologije koja je na borbu, na utrku, pozivala svoje prosce? Dunja! Tri mu je dala moćna Afrodita, božica ljubavi, da njima namami Atalantu. I nije im odoljela, zastala je da ih dotakne i pomiriše te izgubila utrku. Paris je bio taj koji je dunju darovao Afroditi, a ona je njemu uzvratila pomažući mu snubiti Helenu, s kojom će Paris potom i odmagliti u Troju. Grcima, ne treba ni reći, to nije bilo osobito zabavno. Ostatak priče znamo.
Usprkos njezinoj mutnoj vojnoj ulozi, dunja je slavu stekla kao simbol ljubavi, sreće i plodnosti. Stari su Grci dunje kotrljali za svadbenim kolima. Grčka je tradicija nekoć nalagala da mladenka svom suprugu, prije prve bračne noći, daruje dunju. Najveća, najljepša, najukusnija bila je dunja iz staroga grčkog grada Cydonije (danas Canea), na Kreti, gdje je rasla u izobilju. I zvali su je tada cydoneum, jabuka iz Sidonije. To je ime i ostalo u botaničkom imenu dunje – Cydonia oblonga (C. vulgaris).
Put oko svijeta
Prilagodljivo drvo, dunja se širila dalje, od stare Grčke na Rimsko Carstvo (dunja je ono što Venera često drži u desnoj ruci, Plinije Stariji nadugo i naširoko opisuje njezina brojna ljekovita svojstva i piše o mulvijskoj sorti dunje koja se mogla jesti sirova, a Apicije daje recept za dunju s medom i porilukom!); preko cijelog Mediterana (i u srednjem vijeku ostala je simbol ljubavi, tek vjenčan par jeo bi je prvoga jutra za doručak – da bi njihovi budući zajednički dani bili ugodni i sretni, a na renesansnim svadbenim portretima žena često drži dunju u ruci, u talijanskim vrtovima, pak, dunja je u obilju rasla, mnogo više vrsta nego što ih danas znamo, i bila uzgajana i kao ukrasno drvo i zbog svojih plodova); s juga potom na sjever Europe, sve do britanskih otoka, ali tamošnja joj klima nije osobito pogodovala, a onda još dalje, u zemlje Novoga svijeta – do Sjedinjenih Država (gdje je danas rijetka zbog osjetljivosti na bolest zvanu bakterijska palež, raste uglavnom u državama New York i Kalifornija), Meksika, Ekvadora, Gvatemale, Urugvaja, Argentine, Čilea, Australije, Novog Zelanda.
Kako je, s Bliskog istoka preko Grčke, Rima, s napretkom civilizacije, i sama dalje putovala, tako je dobivala i nova imena. U Italiji – cotogna; u Španjolskoj – membrillo; u Portugalu – marmelo (odatle i marmelada); u Francuskoj – coing (prema coin, jer saditi dunju u kutu vrta stara je ideja); u Nizozemskoj – Kivepeer; u Njemačkoj – Quitte (od njemačkog Quittenkäse i u nekim našim krajevima kitnkez, sir od dunja); u Engleskoj – quince. “They dined on mince and slices of quince…”, pisao je, u “The Owl and the Pussycat” engleski pjesnik i umjetnik Edward Lear (1812.–1888.), zajedno s Lewisom Carrollom idejni začetnik nonsense poezije.
U srdačnu društvu s književnošću i umjetnosti, slavljena u pjesmi i mitologiji, na visoku mjestu u nekim kulturama i civilizacijama, dunja je nekako izašla iz mode, iako su je još naše mame, svakako bake, držale barem kao ukras na ormaru ili kao potpourri stavljale u ladice s rubljem. A i smočnice su je bile pune. Često je danas, međutim, nalazimo zapuštenom u vrtovima, zasađenu negdje između jabuka i drugih voćaka.
Uskoro ćemo vam predstaviti i drugi dio priče o dunji. Do tad uživajte u receptima s ovim slavnim voćem!
Dunje u crnom vinu
Kruške poširane u crnom vinu klasični su jesenski desert. Dunje (cijele, oguljene) pripravljene na isti način? Eh, to je već iznenađenje! Poslužite ih s malo tekućine u kojoj su poširane.
Sastojci:
- četiri dunje
- 0, 75 litri laganog, svježeg crnog vina
- dvije žlice soka od naranče
- korica pola naranče
- 100 grama šećera
- majuna vanilije
- četiri klinčića
- četiri zrna crnog papra
- pola štapića cimeta
- 250 mililitara vode
Priprema:
1. Prerežite mahunu vanilije po dužini. U veliki lonac stavite sve gore navedene sastojke osim dunja te polako zagrijavajte dok ne proključa, pa kuhajte pet-deset minuta.
2. Oguljene dunje stavite u sirup te kuhajte još oko 30 minuta.
3. Kad su dunje kuhane, ostavite ih da odstoje u sirupu sat-dva.
4. Izvadite dunje, narančinu koricu, cimet i vaniliju.
5. Dunje stavite u zdjelice, prelijte ih ohlađenim sirupom i poslužite.
Dunje u bijelom vinu
Sastojci:
- četiri dunje
- 0,75 litri suhog bijelog vina
- 250 mililitara vode
- 100 grama šećera
- pola mahune vanilije
- tri grančice svježeg taragona
- korica pola limuna
Priprema:
1. U veliki lonac stavite sve gore navedene sastojke osim dunja te polako zagrijavajte dok ne proključa, pa kuhajte pet-deset minuta.
2. Oguljene dunje stavite u sirup te kuhajte još oko 30 minuta.
3. Kad su dunje kuhane, ostavite ih da odstoje u sirupu sat-dva.
4. Izvadite dunje, limunovu koricu i vaniliju.
5. Dunje stavite u zdjelice, prelijte ih ohlađenim sirupom i poslužite.
Autorica teksta: Jagoda Bush
Foto: Shutterstock
