Moramo organizam pripremiti za nadolazeće hladne dane i osnažiti ga kako bi izbjegli neželjene bolesti i poboljšali opću krvnu sliku.
Moramo organizam pripremiti za nadolazeće hladne dane i osnažiti ga kako bi izbjegli neželjene bolesti i poboljšali opću krvnu sliku. Konzumacija nekoliko voćki citrusa dnevno pomaže tijelu obraniti se od prehlade i gripe, te podiže imunitet što je vrlo bitno u jesensko doba čestih viroza i prehlada.
Tvrda kora citrusa smanjuje količinu pesticida i nitrata koji lako prodiru do ploda i akumuliraju se. Najbogatiji su izvor antioksidansa i vitamina, posebno vitamina C koji je poznat kao predvodnik obrane imunološkog sustava.
Također, citrusno voće sadrži velike količine šećera i vlakana, kalija, folata, kalcija, vitamina B, magnezija, bakra itd. Određene citrusne kiseline ističu se kao dobročinitelji zdravlja koji se ne bi trebali zaobilaziti pri uobičajenom obroku jer pomažu u topljenju masti i gubitku težine.
Pod citrusno voće spadaju blago kiselkasti i sočni plodovi: naranča, mandarina, limun, limeta, grejp, satsuma, klementina i svi njihovi hibridi. Iako sadrže fruktozu, citrusi su siromašni kalorijama. Tako sto grama naranče sadrži 48 kcal, dok ista količina limuna sadrži 50 kcal.
Naranča – najpoznatiji citrus na svijetu u stvari je kineski hibrid grejpa i mandarine. Kao i svi citrusi, naranča je izraženog kiselkastog okusa, ali je dovoljno slatka da ne zahtjeva dodatno šećerenje. Potiče probavu, ojačava protok krvi i srce. Redovita konzumacija naranče ima detoksificirajući učinak na tijelo, te energizira organizam. Iznenađujuće, dvije naranče veći su izvor energije nego šalica kave.
Mandarina je slična naranči po sastavu. Sto grama mandarine sadrži 30 miligrama vitamina C (naranča sadrži 50 miligrama), vitamin B, kalcij, magnezij, cink i kalij. S druge strane, smatra se kako je njen adut kora – prije se koristila kako bi se izliječili bolovi u trbuhu, a danas se najviše koristi kod stvaranja eteričnih ulja. Ovo voće podrijetlom iz Kine najpopularnije je zimsko voće. Praktičnije se guli nego naranča, a dovoljno je mala da stane u torbu. Nemojte stati na jednoj.
Limune uglavnom dijelimo na žute i zelene, no to je samo komercijalna podjela jer rastu na istom drvetu. Zeleni se limun razvija iz proljetnog cvijeta drveta umjetno, namjerno izazvanom sušom koja mora trajati četrdeset dana između lipnja i srpnja. Tako dobiven proljetni plod ima tanku, zelenu koru i vrlo sočno meso. Uobičajeni žuti plodovi rastu na istom drvetu, samo što dozrijevaju zimi.
Ovaj je citrus poznat po svojem antiseptičkom učinku. Prije se vjerovalo kako može izliječiti kugu i malariju. Krcat je vitaminima C, A, B, B2 i P. Konzumacija stimulira sekrecijske žlijezde, probavu i jetru. Od svog voća, najveći je izvor energije. Preporuča se popiti limunadu sa što manje šećera kada se osjećate umorno ili vam treba stimulacije za vježbanje ili intelektualni rad. Limun također pomaže kod loše koncentracije i glavobolja. Nakapajte ga u čaj kad ste prehlađeni ili polovicu limuna utrljajte na sljepoočnice ako vas boli glava.
K. Horvat
