Konzumacija fruktoze vrlo je česta u SAD-u, gdje se u
velikim količinama jede visokofruktozni kukuruzni sirup koji je u velikoj količini sadržan u gaziranim
pićima, sokovima, tortama i mnogim prerađenim namirnicama poput proteinskih
pločica i slastica. U biti, on označava prazne kalorije koje kratkoročno povise
razinu šećera u krvi, koja se zatim dvostruko smanji. Posljedica je ta da se
osjećate umorno.
Drugi dio “formule” masne jetre su transmasne kiseline – tekuća ulja koja su
pretvorena u kruto stanje procesom hidrogenizacije, a sastojak su mnogih
prethodno pripremljenih obroka i namirnica kako bi se one očuvale. Ove su masti
također povezane s povećanim rizikom razvijanja srčanih bolesti jer začepljuju
arterije.
Istraživači Instituta metaboličkih bolesti Sveučilišta u
Cincinnatiju proučavali su utjecaj prehrane na laboratorijske miševe kroz
razdoblje od 16 tjedana: jedna je skupina hranjena “normalnom”
hranom, dok je prehrana druge skupine uključivala krute hidrogenizirane masti i
vodu obogaćenu fruktozom. Znanstvenici su analizirali masni sadržaj jetre,
stvaranje ožiljaka u jetri (fibroza) i biološke mehanizme oštećenja jetre
mjerenjem reaktivnog oksidacijskog stresa.
Miševi koji su unosili normalni broj kalorija su na kraju
studije bili mršavi i nisu imali masnu jetru, međutim “ispitanici” iz
fruktozne i transmasne skupine su postali pretili i razvili masnu jetru.
Ustanovljeni su ožiljci na jetri i viša razina oksidativnog stresa u jetri.
Sljedeći korak stručnjaka je vidjeti može li se ovaj proces
okrenuti, te tako osobe zaštititi od napredovanja oštećenja jetre.
Studija je objavljena u časopisu Hepatology.
Nedavno je istraživanje stručnjaka s Harvarda pokazalo kako
su žene koje se hrane keksima,
kolačima i sličnim slasticama koje sadrže transmasne kiseline sklonije
razvijanju stanja koje može uzrokovati neplodnost.
K. Horvat
