Hoće li probiotici zamijeniti antibiotike? - Ordinacija.hr
Hrana i recepti

Hrana i recepti

Hoće li probiotici zamijeniti antibiotike?

Foto: Shutterstock

Probiotici su korisni sastojak mnogih prehrambenih namirnica, a smanjuju rizik od prekomjernog i nekontroliranog porasta “loših” bakterija koje bi u povećanim količinama mogle uzrokovati bolesti.

Još su slavni bakteriolozi Louis Pasteur i Ilja Mečnikov prije više od 100 godina upozorili na blagotvorne učinke probiotičkih kultura na zdravlje ljudi. No, tek se zadnjih tridesetak godina znanstveno i dokumentirano istražuje povezanost bakterijskog miljea crijeva sa snagom imuniteta i zdravlja ljudi. S obzirom na današnji stresan način života i nepravilan i neodgovarajući način prehrane (brza, suha i nepripremljena hrana) te prečesti unos antibiotika i raznih lijekova, povećana ili smanjena tjelesna aktivnost, pušenje i alkohol, zagađenost okoliša, dovode naš organizam vrlo često u stanje premorenosti i naglog pada imuniteta. Ljudi se sve više žale na pojačano izlučivanje kiseline, poremećaj probave (opstipaciju), želučane tegobe i pojavu viška kiseline (gastritis) koje dovode do oštećenja crijevne mikroflore. Kako se probiotici nastanjuju u našoj crijevnoj flori, prisutni su u entero-gastro-traktu, kod nekih osoba više, a kod nekih manje, i igraju vrlo važnu zaštitnu ulogu za naše zdravlje. Istraživanja pokazuju da su vrlo djelotvorno oružje u prevenciji i terapiji mnogih infekcija i upala (crijevne viroze, ulcerozni kolitis, Crohn, salmonela, E. coli), a dokazano je pozitivno djelovanje probiotičkih sojeva kod raznih vrsta alergija kao kod neurodermitisa i alergijske astme.

Danas već djeca u vrtiću uče da su probiotici korisni sastojak mnogih prehrambenih namirnica, od onih mliječnih (jogurt) do slastica poput čokolade, a jedno od najkorisnijih djelovanja probiotika je potpuno spontano jer već samim svojim postojanjem u našem tijelu, ove korisne bakterije drže na “uzici” odnosno smanjuju rizik od prekomjernog i nekontroliranog porasta “loših” bakterija, koje bi inače u povećanim količinama mogle uzrokovati poremećaje, infekcije i bolesti – objašnjava dr. sc. Anka Dorić.

Svatko od nas neponovljivi je original po metabolizmu i bakterijskom miljeu crijeva. I ono najvažnije, da se gotovo 70% našeg imuniteta nalazi upravo u zdravim crijevima, optimalnog sastava sa 85% poželjnih – dobrih bakterija i 15% loših ili nepoželjnih.

Unosimo li tijekom duljeg vremena dovoljno visok broj tih živih “dobrih” ili poželjnih bakterija konzumirajući fermentirane mliječne proizvode (lactobacila i bifidobakterije) ili probiotičke pripravke, možemo očekivati povoljne učinke na naše zdravlje – ističe mag. pharm. Mimi Vurdelja, nutricionistica-farmakologinja Hrvatskog olimpijskog odbora.

Slijedom načina primjene probiotike možemo podijeliti u dvije osnovne skupine bioterapeutike i funkcionalne dodatke hrani. Sasvim je jasno da su bioterapeutici probiotički sojevi namijenjeni terapiji ili prevenciji bolesti što ih na neki način svrstava u kategoriju tzv. živih lijekova. To za sobom donosi obvezno odobrenje odgovarajućih zdravstvenih regulatornih tijela poput FDA ili Europske udruge za hranu. Probiotici kao dodaci prehrani pozitivno ili povoljno utječu na ravnotežu crijevne mikroflore stoga ih prehrambena industrija često naziva funkcionalnim dodacima hrani, a farmaceuti nutraceuticima.

Probiotici za prevenciju infekcija

Mnogobrojna klinička i znanstvena istraživanja pokazala su da probiotici vrlo učinkovito preveniraju razne vrste crijevnih i urogenitalnih infekcija, a dugo su već sastavni dio antibiotičke terapije kako bi prevenirali disbalans crijevne mikroflore i omogućili poželjnu uravnoteženost dobrih i loših bakterija te snagu imuniteta.

Prema mišljenju dr. sc. Dorić brojne su koristi već od samog prisustva dovoljnih količina probiotika u našim tijelima, a obuhvaćaju smanjenje potencijalno patogenih mikroorganizama na sluznicama i u prirodnim šupljinama našeg probavnog sustava, održanje crijevnog imuniteta u dobroj formi, povoljan utjecaj na stanje funkcija kože, uredan rad crijeva i očuvanje crijevnog epitela, očuvanje otpornosti sluznica od naseljavanja na njima raznih patogena, smanjenje prodora peludnih i drugih alergena u tijelo i krvotok, smanjenje nadutosti, zaštitu stanične DNA i drugih lipoproteinskih molekula od oksidativnog stresa…

Bolja apsorpcija hranjivih tvari

Jednostavno rečeno, oni nam pomažu u probavi – kretanju i boljoj apsorpciji hranjivih tvari kroz stijenku crijeva, a zaustavljanju patogena i njihovih toksina kroz istu tu stijenku u krvotok. Osim u terapiji i prevenciji sindroma iritabilnog crijeva, vrlo su korisni čuvari i od razvoja raznih drugih upalnih i infektivnih crijevnih bolesti, poput proljeva uzrokovanih bakterijama, virusima i parazitima te u sprečavanju proljeva koji se često javljaju kao nuspojava antibiotske terapije. Osim korisnog djelovanja na već navedene poremećaje i bolesti, praksa je pokazala kako su nam probiotici i te kako korisna dopuna terapiji raznih ekcema i drugih bolesnih stanja kože, u smanjenju i sprečavanju simptoma alergija te za unapređenje zdravlja i očuvanje prirodnog imuniteta oralnih, ali i urogenitalnih sluznica u oba spola.

Dubravka Šimunović/Moje zdravlje

Foto: Shutterstock

Pročitajte i ovih 5 razloga zašto probati probiotike.

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo