Hrana bogata bakrom važna je za imunitet, krvnu sliku, kosti, štitnjaču...
Bakar je jedan od elemenata u tragovima koji su nam potrebni u malim količinama, ali su ključni za mnoge biokemijske procese u tijelu.
Bakar je nužan za sintezu određenih enzima među kojima je superoksid dismutaza (SOD), jedan od najsnažnijih antioksidansa u organizmu koji štiti stanice od oštećenja. Za aktivnost superoksid dismutaze potrebna je ravnoteža bakra i cinka.
Cink za imunitet, uravnotežen šećer i jaču potenciju
Važan saveznik željeza
Bakar ima važnu ulogu u iskorištavanju željeza te u stvaranju hemoglobina (proteina u crvenim krvnim stanicama), kolagena (proteina od kojega se sastoje kosti, vezivno tkivo i koža), melanina (pigmenta u kosi, koži i očima) i mijelinske ovojnice živaca. Također je bakar važan za proizvodnju hormona štitnjače i uravnoteženu razinu kolesterola u krvi. Neka istraživanja pokazala su da bakar pridonosi prirodnoj zaštiti organizma od raka.
Bakar se nalazi u mnogim prirodnim namirnicama (najviše ga ima u cjelovitim, neprerađenim namirnicama), pa se raznolikom prehranom mogu zadovoljiti dnevne potrebe za ovim važnim mineralom.
Lakše zacjeljivanje rana
Povećan unos bakra preporučuje se kod anemije (manjka željeza), upalnih bolesti crijeva (npr. ulcerozni kolitis i Crohnova bolest), problema s kostima i zglobovima, problema s krhkim krvnim žilama koje lako pucaju... Također je bakar važan u zacjeljivanju opeklina i rana.
Najbolji izvori bakra
To su iznutrice (osobito teleća jetra), šampinjoni, zeleno lisnato povrće (osobito špinat, blitva i kelj), šparoge, plodovi mora, sjemenke (npr. bundeva, suncokret, sezam), orašasti plodovi, patlidžan, a znatne količine bakra sadrže i rajčica, mahune, krumpir, paprika, kivi, soja, leća, cjelovite žitarice...
I.V.
Foto: Shutterstock