Upravo je sladoled prva asocijacija većini ljudi kada se spomene ljeto, osvježenje od vrućina ili omiljeni desert za vruće dane.
On je i izvrsna hrana za utjehu kroz čitavu godinu. No, u ovoj slatkoj poslastici treba uživati umjereno jer, iako si ga ne treba braniti, njegova kvaliteta ovisi o njegovu sastavu. Osim nekih poznatih sastojaka poput mlijeka i šećera, sladoled sadrži i vodu, a u njemu je uklopljen i zrak koji služi povećanju volumena, boljoj konzistenciji i smanjenju osjećaja hladnoće u ustima tijekom konzumiranja.
Recept za savšeni keto sladoled ne može bez ovog tajnog sastojka, a gotov je za manje od 5 minuta!
Proizvodnja sladoleda započinje pripravom sladoledne smjese, što obuhvaća miješanje sastojaka, predgrijavanje, homogenizaciju, pasterizaciju, hlađenje smjese na 5 °C te zrenje pri toj temperaturi u trajanju od 2 do 24 sata. Nakon zrenja dodaju se arome i boje, slijedi djelomično zamrzavanje (približno pri –5 °C) uz upuhivanje zraka, oblikovanje (sladoled na štapiću, u čaši, u kornetu, obiteljsko pakiranje i sl.), duboko zamrzavanje u tunelu (pri –20 °C) i pakiranje.
No, ovdje ipak govorimo o industrijskoj proizvodnji sladoleda, dok sladoled kućne radinosti ne treba biti toliko kompliciran u pripremiti niti oduzimati previše vremena, a k tome može biti i puno zdraviji, ovisno o tome koje sastojke koristimo. Ako se odlučite sami napraviti sladoled, birajte recepte za zdravu verziju sladoleda. Vjerujte, tražit će se kuglica više!
1. Sladoled
Sladoled je djelomično ili potpuno zamrznuta slastica. Sastoji se od mlijeka ili mliječnih proizvoda poput mlijeka u prahu, ugušćenog mlijeka, vrhnja ili maslaca, te nemliječnih sastojaka koji se dodaju radi modifikacije okusa, arome, boje, mirisa i konzistencije, a to su: šećer i zaslađivači, stabilizatori, emulgatori, uz moguć dodatak voća, voćnih aroma, jaja, čokolade i drugoga. Mliječni sladoledi sadrže oko 2,5 posto mliječne masti.
2. Zamrznuti desert
Ako se mliječni sastojci sladoleda potpuno ili djelomično zamijene nemliječnima, proizvodi se nazivaju zamrznuti deserti.
3. Krem sladoled
Ovakav sladoled sadrži najmanje 5 do 8 posto masti. U ovu kategoriju možemo svrstati i smrznuti jogurt koji također ne sadrži visoke razine masti i šećera. Kao što i samo ime kaže, radi se o razmućenom i smrznutom jogurtu.
4. Ledene lizalice
Iako možda nisu toliko kremaste, jer se zapravo radi samo o smrznutoj vodi s okusom, zasigurno imaju puno manje kalorija i masti. No, i dalje imaju relativno visok udio dodanih šećera. Ledena lizalica u prosjeku ima 100 kalorija, manje od 0,5 grama masti i 0 grama zasićenih masti.
5. Sladoled za dijabetičare
Umjesto saharoze sadrži fruktozu, sorbitol, manitol ili koje drugo sladilo, a može također biti mliječni ili kremasti.
Negativne strane jedenja sladoleda
1. Sladoled često ima jednako kalorija koliko i prosječan obrok. Stoga, ukoliko konzumirate velike količine sladoleda, samim time raste i rizik od pretilosti.
2. Sladoled je hrana koja obiluje ugljikohidratima. No, iako su ugljikohidrati izvrstan izvor energije, vjerojatno ih nećete odmah potrošiti. Svi ugljikohidrati koje tijelo ne potroši pohranjuju se kao masti te se najčešće nakupljaju na trbuhu.
3. Budući da sladoled sadrži puno masnoća, možda ćete trebati više vremena da ga probavite. A često uzrokuje nadutost i probavne smetnje koje ometaju zdrav noćni odmor, posebice ako ga konzumirate prije odlaska na počinak.
4. U sladoledu se može pojaviti bakterija listeria koja može uzrokovati ozbiljne bolesti, osobito u onih s oslabljenim imunološkim sustavom.
5. Znanstvenici iz američke nutritivne klinike otkrili su kako ljudi koji konzumiraju sve veće količine sladoleda, sve manje uživaju u njemu. Zaključili su kako dolazi do promjena u centru mozga zaduženom za nagrade, čineći sladoled manje ugodnim te shodno tome šaljući impulse da se jede još više kako bi se postigao isti euforični osjećaj. Ovakvo ponašanje dovodi do ovisnosti.
Pozitivne strane jedenja sladoleda
1. Kad god pojedemo hranu, šećer će nam porasti. Ako niste dijabetičar ili nemate reaktivnu hipoglikemiju, šećer u krvi i dalje bi trebao ostati u normalnom rasponu nakon jedenja sladoleda.
2. Postoji neka vrsta zadovoljstva zbog prepuštanja žudnji za sladoledom. To može dovesti do povećanja serotonina, neurotransmitera koji je odgovoran za podizanje raspoloženja, a zbog čega ćete se osjećati sretnijima.
3. S obzirom da je sladoled mliječni proizvod, on sadrži i određenu količinu hranjivih sastojaka, od kojih je jedan i kalcij. Osim kalcija sladoled sadrži i kalij te magnezij koji pomažu u održavanju zdrave razine krvnog tlaka. Sladoled je oblik fermentiranih mliječnih proizvoda, a fermentirana hrana pomaže u zaštiti tijela od gastrointestinalnih i respiratornih infekcija. Što su jača crijeva i dišni sustav, to će vaš imunološki sustav biti jači.
4. Prema studiji provedenoj na tokijskom sveučilištu Kyorin sladoled bi upravo mogao biti ono što je potrebno za poticaj mozga. Dok je jedna skupina za doručak imala sladoled, druga je ujutro pila čašu hladne vode. No, oni koji su jeli sladoled bili su puno koncentriraniji. Međutim, jedan dijetetičar rekao je kako bi činjenica da sladoled povećava razinu dopamina u tijelu moglo biti ono što osobu potiče da lakše pamti.
Vedrana Dučkić, mag.nutr.:
Koliko možete uživati u sladoledu, ovisi o vašem odabiru
Omiljena ljetna poslastica je svakako sladoled, a ovaj hladni desert možemo pronaći u puno različitih varijanti i različitog nutritivnog sastava. Kvaliteta ovog ukusnog deserta vezana je uz nutritivni sastav koji će odrediti kako kalorijsku tako i hranjivu vrijednost sladoleda. U ovisnosti volite li i konzumirate sladoled na bazi voća, varijante s vrhnjem ili mlijekom i uz dodatak orašastih plodova, keksa, čokolade, sirupa i preljeva možemo govoriti o njegovom pozitivnom ili negativnom utjecaju na zdravlje.
Masniji sladoled i varijante bogate jednostavnim šećerom su kalorične, visokog su glikemijskog indeksa i nisu preporučljive u sklopu zdravih jelovnika. S druge strane danas na tržištu možemo pronaći i razne varijante zdravijeg sladoleda smanjenog udjela šećera i masti ili sladoled bogat proteinima pa kod ovih vrsta sladoleda možemo govoriti o namirnici koju možemo uklopiti u zdrav i uravnotežen jelovnik.
Izbor je na nama, a ponuda velika te bi preporučila da čitate deklaracije i birate prirodnije okuse i varijante. Obratite pažnju na kalorijsku vrijednost, udio i porijeklo masnoća i šećera, sadrži li sladoled mlijeko, sirutku, vrhnje, glukozno-fruktozni sirup, emulgatore, arome, stabilizatore, regulator kiselosti, bojila, zamjenska mlijeka, orašaste plodove, gluten i dr. kako bi pronašli vama omiljeni, a zdrav hladni desert.
Preporuka je i domaći sladoled na bazi raznog, dostupnog, domaćeg sezonskog voća uz dodatak bademovog, zobenog, kokosovog, sojinog mlijeka ili jogurta, a porcija ovakvog sladoleda na 100 g imati će između 50 – 100 kcal što se može uklopiti u zdrav način prehrane, ali i plan za mršavljenje.
Veličina porcije od 100 g imati će vrlo različite kalorijske vrijednosti ovisno o sastavu od recimo mliječnog sladoleda sa 180 kcal na 100 g do vrlo kaloričnih sladoleda s čokoladom s 300 kcal na 100 g i više. Proteinski sladoledi sadrže u prosjeku oko 130 kcal na 100 g i manje, a ove su vrste sladoleda sve bolje prihvaćene i radi povoljnog odnosa proteina, masti i ugljikohidrata. Imaju niske kalorijske vrijednosti i prihvatljivi su u sklopu raznih dijeta. Uživajte u ovoj ukusnoj slastici i birajte kvalitetu za vaše zdravlje.
Ovaj sladoled pojeo bi svaki nutricionist! Ima samo 3 sastojka i nije opasan za vaš struk
Dorotea Kos
Foto: Shutterstock
