Stručnjaci Istraživačkog centra za Alzheimerovu bolest iz Floride su proučavali laboratorijske miševe čiju su DNK promijenili tako da sadrži srodni gen za Alzheimerovu bolest.
Alzheimerova bolest je neizlječiva progresivna bolest mozga koja dovodi do gubitka kognitivnih sposobnosti – pamćenja, razmišljanja i zaključivanja. Procjenjuje se da u svijetu ima oko 24 milijuna oboljelih, a u Hrvatskoj oko 80.000. Uzrokuje ju nakupljanje proteinskog plaka (beta amiloid) u moždanog tkivu između neurona te na taj način onemogućava komunikaciju između aksona. Na kraju, uzrokuje degeneraciju neurona i staničnu smrt.
Američki istraživači smatraju kako je umjeren dnevni unos kave optimalan za zaštitu od Alzheimerove bolesti. Najbolje od svega, nije riječ isključivo o kofeinskoj kavi, nego i inačica ovog popularnog napitka bez kofeina može pomoći u zaštiti od demencije.
Kava je najbolji izvor kofeina koji se može suprotstaviti kognitivnom opadanju Alzheimerove bolesti jer je jedna njena sastavnica sinergizira s kofeinom i povećava razinu GCSF-a u krvi – stimulirajućeg faktura kolonije granulocita koji započinje stvaranje novih aksona, komunikacijskih spona koje povezuju živce, ali i same živčane stanice.
Drugi izvori kofeina, kao što su čaj, čokolada ili neka gazirana pića, nemaju dobrobiti koje kava sa sobom donosi.
Napitak bez kojeg mnogi ne mogu započeti svoj dan ima mnoge zdravstvene dobrobiti: pomaže kod prevencije od Parkinsonove bolesti, dijabetesa tipa 2, nekih oblika raka i moždanog udara. Svoje zdravstveno djelovanje duguje antioksidansima i protuupalnim sastavnicama.
S druge strane, kofein može umanjiti ili povećati učinak nekih lijekova. Kava može povećati
toksičnost pojedinih lijekova, primjerice teofilina (lijek protiv astme) i nekih
protuupalnih lijekova. Kavu ne bi trebale piti osobe koje uzimaju lijekove
protiv depresije. Svakako se posavjetujte s liječnikom kako biste bili sigurni.
K. Horvat
