Hrana i izbor namirnica koje konzumiramo imaju utjecaj na naš mozak, kao i na cijeli naš organizam, stoga je snažna povezanost hrane i našeg mentalnog zdravlja.
Mozak je aktivan je 24/7 i potrebna mu je kvalitetna energija. Ono što jedemo direktno utječe na strukturu i funkcioniranje mozga, a samim tim i naše stanje i raspoloženje. Svakako je važno i čime ga NE hranimo kako bismo izbjegli nepovoljan utjecaj, a tu se prvenstveno misli na procesiranu hranu i hranu koja je kemijski tretirana u fazi uzgoja i prerade.
Valja jesti raznolike, cjelovite ekološke namirnice, jer predstavljaju kvalitetne izvore makronutrijenata i mikronutrijenata u svojem izvornom i čistom obliku. U cjelovitim žitaricama nalazimo kvalitetan izvor složenih ugljikohidrata koji su važni kao stabilan izvor energije potrebne mozgu te niza važnih vitamina i minerala posebno B skupine. Zatim su tu mahunarke, koje sadrže biljne bjelančevine važne kao izvor aminokiselina iz kojih se uz pomoć vitamina i minerala sintetiziraju neurotransmiteri neophodni za mnoge naše funkcije. Naš mozak voli i nezasićene masne kiseline koje su važne za izgradnju živaca i moždanog tkiva, a nalazimo ih u lanenom ulju i sjemenkama, orašidima, avokadu (uključujući i ulje avokada), cvjetači, brokuli, kupusu, tofuu, konopljinom i maslinovom ulju. Orašidi i sjemenke također su važan izvor i kvalitetnih masnoća, i bjelančevina, nekih vitamina i minerala. Naposljetku, kao najzastupljeniji izvori vitamina i minerala tu je povrće i voće svih vrsta.
Umjetnost umjerenosti u hrani valja vježbati svakodnevno
Kad biramo kvalitetne namirnice, koje su nutritivno bogate i iz kojih naš organizam dobiva potrebnu energiju, imat ćemo potrebu za manjom količinom hrane. Što više konzumiramo prazne namirnice, a to su procesirani, rafinirani proizvodi imat ćemo potrebu za većim količinama hrane. Jer, tada dajemo organizmu nutritivno praznu hranu, a on i dalje osjeća potrebu za nutrijentima i energijom, i kaže – daj mi još! Još jedna važna aktivnost povezana s prehranom je i žvakanje, jer naša probava započinje u ustima. Uz dugo žvakanje, 35 do 40 puta pa i više, luče se enzimi koji već započinju proces probavljanja hrane i pripremaju ju za preostali proces „sortiranja“, koji odrađuju drugi naši organi. Dužim žvakanjem stimuliramo i koštano-mišićnu strukturu lubanje što povoljno utječe na naše mentalne funkcije.
Za mentalno zdravlje važno je pratiti potrebe svojeg tijela
Drugim riječima, prestati jesti automatski i mehanički već s više prisutnosti. Možemo početi s pitanjima tipa:
- Jedem li samo kad sam gladan/a ili i kad nisam?
- Znam li uvijek što želim jesti ili uzmem prvo što mi se nađe pri ruci?
- U kojem trenutku prestajem jesti? Jesam li se u stanju zaustaviti prije nego se prejedem?
- Kuham li sam/a ili jedem samo ono što mi drugi kuhaju?
- Tražim li hranu onda kada sam možda žedan/a?
Ovakva su pitanja početak zdravijeg odnosa s hranom, a kao i u svim drugim odnosima želimo i ovdje postići harmoniju i balans. U primjeni navika dobro je krenuti i dalje, uvoditi manje promjene koje će nas u konačnici dovesti do dugoročnijeg učinka. Te male promjene uz ustrajnu primjenu postaju nove kvalitetne navike.
Dijete nisu dobar izbor, ali snažno utječu na naše mentalno stanje
Osim u situacijama kad je dijeta određena određenim zdravstvenim razlozima uslijed kojih je npr. potrebno izbjegavati određene namirnice – restriktivan pristup nije baš najbolji izbor jer nas udaljava od cjelovitosti i raznolikosti u prehrani te sama restriktivnost može biti izazov u psihološkom smislu. Mnoge dijete ne daju trajne rezultate i imaju tzv. jo-jo efekt upravo jer idu iz pozicije restrikcije i isključivosti i mehaničkog pristupa. Pristup bi trebao biti obrnut, a cilj da nam prehrana bude hranjiva, raznolika, nutritivno bogata, umjerena i sl., te da kao posljedicu toga reguliramo i svoju tjelesnu težinu. Također, stroge dijete, mehanički primijenjene, uz deklariranje ovo smijem, a ovo ne smijem nas stalno drže u stanju žudnje za hranom što nikako nije dobra pozicija, čini nas prilično nervoznim, a nerijetko se pojavljuje i osjećaj krivnje ako „pokleknemo“.
Sigurno nam nije želja i cilj da se tako osjećamo već da smo mirni i zadovoljni, a do toga će nas prije dovesti pristup s početka vezan uz tumačenje dijete kao pristupa prehrani. Svakoga dana donosimo odluke o tome što jesti i piti, a svaka ta odluka direktno utječe na naše fizičko i mentalno zdravlje. Stoga, birajmo pametno i zdravo, kupovinom u bio&bio trgovinama, koje u ponudi imaju više od 4000 prirodnih i certificiranih organskih proizvoda iz kategorije hrane i pića, dodataka prehrani i kozmetike, a nagrada će nam stići u obliku poboljšanog emocionalnog stanja te veće mentalne budnosti.
