„Ono si što jedeš“ možemo protumačiti na različite načine. Ako gledamo doslovno – ono što pojedemo postaje dio nas, hranjive tvari iz namirnica postaju dio naših stanica.
Stanice se obnavljaju i stvaraju se nove. Kvaliteta naše prehrane direktno utječe na nas i naše zdravlje tako što nam osigurava više ili manje kvalitetnih tvari. Usporedimo to s vašim automobilom. Gorivo koje točite u svoj automobil omogućava da on vozi.
U auto ćete staviti kvalitetno gorivo i kvalitetno ulje da bi auto što bolje vozio i dulje ostao upotrebljiv jer kvaliteta onoga što u auto ide utječe na kvalitetu i sigurnost vaše vožnje. Tako je i s našim tijelom. Većina nas zna da je svježa i minimalno prerađena hrana, kao što su, primjerice, svježe voće i povrće raznolikih boja i oblika, sjemenke, orašasti plodovi, cjelovite žitarice, namirnice životinjskog porijekla poput svježeg kravljeg sira, jaja, bijelog mesa, ribe, bolja za nas jer ima veću nutritivnu gustoću (više hranjivih tvari) od namirnica koje su prerađene.
Procesirana hrana poput slatkiša, sokova, suhomesnatih proizvoda, pržene hrane itd. ima nisku nutritivnu gustoću, ali visoku energetsku gustoću (osiguravaju puno energije iz masti i/ili šećera) što je čini manje kvalitetnom za nas.
No zašto nam se onda često događa da nas više brine odabir goriva i ulja za naš automobil, ukrasa za naš stan, odjeće ili šminke koju ćemo koristiti od onoga što nam čuva zdravlje i osigurava energiju? Ponekad nam se, zbog brzog načina života, povećanih privatnih i poslovnih obaveza, događa da briga oko toga što ćemo pojesti pada na zadnje mjesto.
Tada u organizam unosimo bilo što, tek toliko da si osiguramo brzinsku energiju i preživimo stresan dan. To je najčešće nešto „s nogu“ što nam daje brzi izvor energije (primjerice peciva, brza hrana i slično), bez puno hranjivih tvari kao što su vitamini, minerali, vlakna, antioksidansi… No upravo sve kreće od toga što jedemo, jer to gradi naše tijelo, daje nam energiju za cijeli dan, osigurava nam dobro raspoloženje, hidriranost, dobru probavu i, na kraju krajeva, utječe na efikasnost obavljanja naših dnevnih aktivnosti.
S druge strane ova nam izreka sugerira i još jednu dimenziju, a to je da onako kako jedemo definira nas kao osobu. U posljednje vrijeme osim nedostatka brige o prehrani i svome zdravlju, vidimo i drugu krajnost, a to je pretjerana briga o prehrani koja vodi u poremećaje hranjenja i preopterećenje. Stoga možemo vidjeti da se izreka „ono si što jedeš“ shvaća previše striktno, pa se prehrana pokušava dovesti do savršenstva sa što više svježe, neprerađene hrane, aditiva, šećera, masti…
Počinjemo se bojati hrane. I najmanja količina prerađene hrane u prehrani smatra se neprihvatljivom, teži se tome da se očisti tijelo od toksina i da se osjećamo čisto, lagano, savršeno, što je za osobu stresno, opterećujuće i ugrožava njezino psihosocijalno stanje.
Kvaliteta vaše prehrana utječe na vaše zdravlje i raspoloženje, stoga promislite gdje u vašoj prehrani ima mjesta za napredak. No nemojte upasti u zamku ove dobro poznate izreke i otići u neku drugu krajnost, misleći da hrana koju jedemo može definirati ono što jesmo i da povremena konzumacija hrane visoke energetske gustoće, a niske nutritivne može imati štetne posljedice za vas.Tekst: Andrea Bilandžija, mag. nutr.
Foto: Shutterstock
