Makrobiotička dijeta temelji se na tradicionalnom učenju o duhovnoj i tjelesnoj harmoniji, odnosno ravnoteži jin i janga.
Makrobiotika predstavlja sukladnost s prirodom, uravnoteženu prehranu i životni stil koji pogoduje kvalitetnom starenju.
Ravnoteža namirnica
Makrobiotika zagovara konzumiranje prirodne i organski uzgojene hrane. Prednost imaju lokalne i sezonske namirnice, žitarice, mahunarke, soja, povrće i alge. Ne preporučaju se mliječni proizvodi, meso i obrađena hrana, a treba izbjegavati slatkiše, alkohol, kavu, gazirane sokove i tropsko voće.
Pravilna makrobiotička prehrana trebala bi sadržavati između 30 i 50 posto cjelovitih žitarica, 20 odnosno 30 posto povrća, 10 posto grahorica, a zadnjih pet posto čine povrtne juhe. Ovakav način prehrane obiluje vitaminima, mineralima i vlaknima, a siromašna je kolesterolom i zasićenim masnim kiselinama.
Osnovni principi makrobiotičke dijete:
- Hranu treba jesti kada je prisutna glad, dobro žvakati kako bi se bolje probavila, a hranjive tvari apsorbirale. Hrana se tretira s dužnim poštovanjem, a jelu pristupa opušteno.
- Pri pripremi obroka treba imati na umu balans između yin i yang namirnica.
- Pijenje je ograničeno na osjećaj žeđi, a za piće i kuhanje koristi se pročišćena voda.
- Preporučljiva su najmanje 2-3 obroka na dan, bez pretjerivanja.
- Pri pranju tijela treba koristiti mlaku vodu. Pranje ne smije trajati predugo, kako se ne bi narušila ravnoteža kože.
- Upotreba mikrovalne pećnice u makrobiotici nije preporučljiva, već se za kuhanje treba koristiti plin ili vatra.
Makrobiotika ugrožava zdravlje?
Na račun makrobiotike stižu i pohvale i kritike. Primjerice, neki smatraju da ovakva prehrana vodi izliječenju od nekih bolesti. S druge strane, radikalno ustrajavanje na makrobiotici, mogu ugroziti zdravlje. Tako su zabilježeni slučajevi skorbuta (nedostatak vitamina C), anemije, te niske razine kalcija u krvi.
Također, s obzirom da se meso, mlijeko, јaјa i riba ne koriste, organizam ne dobiva sve nužne aminokiseline. Uravnotežena ishrana može se postići samo odličnim poznavanjem sastava svake namirnice, a zatim pravilnim kombiniranjem namirnica.
Oni koji se ne bi trebali hraniti po principima makrobiotike su trudnice, dojilje i mala djeca. Makrobiotička dijeta deficitarna je u kaloriјama, a nedostatak energiјe organizam nadoknađuјe razgradnjom vlastitih proteina. Primjerice, šalica mlijeka sadrži oko 150 kalorija, a za takvu energetsku vrijednost treba poјesti ogromne količine voća i povrća, koјe ne mogu stati u mali želudac djeteta.
D. Šorgić
