Mikrozelenje je nova superhrana: Zašto jesti i kako uzgojiti vlastite klice

klice

Mikrozelenje (Microgreen) postaje sve popularnije za jelo a vrijeme je da naučimo nešto o njihovoj nutritivnoj vrijednosti.

Radi se o sitnim, tek niknulim biljem koje ima visoke razine nutrijenata, pa čak i više od nama poznatog "zelenila". Radi se o ranoj fazi rasta zelenila, nakon nicanja, rastu sporo i imaju lišće. Imaju sličan okus baby špinatu, mogu biti gorke ili ljutkaste. 

Što sve nalazimo u mikrozelenilu?

Radi se o jestivom dijelu bilja i začina, a puni su nutrijenata i vitamina. Ustvari sadrže oko 40 puta više nutrijenata od potpuno izrasle biljke, a mogu se koristiti u salatama, sendvičima ili kao ukras. 

Koje su dobrobiti mikrozelenila? 

Mikrozelenilo je novi trend diljem svijeta, a kako smo rekli, klice su prepune nutrijenata. Ustvari mnoge studije pokazuju kako su one bogatije vitaminom E i to do šest posto više od odrasle biljke, isto se odnosi na vitamin C i vitamin K. Vitamin E je iznimno važan za održavanje zdravlja stanica i preveniranje raka, bolesti srca i katarakte. Vitamin C je izuzetno važan za imunološki sustav, dok će vitamin K pomoći kod zgrušavanja krvi. Jedna je studija provedena prije 10 godina pokazala kako mikrozelenje može prevenirati upale i pomoći kod mršavljenja. 

Ako na krumpiru vidite ovu boju, nemojte ga jesti, a razlog je ozbiljan

Druga je studija pokazala kako sadrže puno polifenola koji su bogati antioksidantima te pomažu kod prevencije kroničnih bolesti, a mogu biti i odgovorni za smanjen rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti, raka i propadanja mozga. Bez obzira na to što su sitne, radi se o možda najzdravijoj hrani koju možete jesti, a ne samo da su jako ukusne već su odlične za zdravlje. Ono je ustvari mikro verzija vašeg omiljenog povrća. 

Kako klice uzgojiti?

Klijanje kreće bubrenjem, prodorom vode u sjemenku kada se aktiviraju procesi koji hranjiva čine lakše iskoristivima i budućoj biljci dostupnijima. O fazama i načinu uzgoja piše Ivana Lazić, biobio.hr

Kako odabrati sjemenke

Nisu sve sjemenke pogodne za klijanje. Da bi mogla dati klicu, sjemenka mora biti cjelovita, osim zaliha unutar endosperma sjemenke, mora imati klicu i ovojnicu. Znači, ne smije biti ljuštena ili lomljena. Stoga nikad nećete klijati ječam ili crvenu leću jer neće biti rezultata. Prije daljnjeg korištenja temeljito pregledajte količinu koju želite klijati, uklonite sva zrna koja su potamnjela, polomljena ili izgledaju zgužvano. Najjednostavnije za klijanje su žitarice, poneka mahunarka i “brze” sjemenke - pšenica, raž, mungo grah, slanutak, smeđa ili zelena leća, sjemenke rotkvice ili kresa.

Razumijete li što vam liječnik govori i što piše na nalazu? Provjerite jeste li zdravstveno pismeni

Kako krenuti

Da bi isklijale, sjemenke moraju biti oprane i namočene. Sve vrste osim rotkvice ili kresa namočite preko noći u čistoj i hladnoj vodi. Sutradan ih isperite i istresite u klijalište. Postavite ih na mjesto koje nije na izravnoj svjetlosti ali niti u sjeni, na dovoljno toplom mjestu da mogu klijati ali ne pre toplom jer će gljivice uništiti klice. Isperite ih pod mlazom hladne vode iako dva puta na dan. Tako ćete ukloniti mikroorganizme i spriječiti njihov razvoj. Ako primijetite ikakve promjene boje (ljubičasta, ružičasta, zelenkasta) i malene nakupine nalik vati, bacite cijelu posudu. To znači da ste osim klica uzgojili i plijesni koje nije preporučljivo jesti.

Kada se jedu

Postoji optimalni trenutak za konzumaciju svake klice. Prerano korištene klice neće stići odraditi sve biokemijske procese i samim time neće sva hranjiva biti raspoloživa za iskorištavanje a sjemenka s klicom koja je “prerasla” uglavnom potroši hranjiva na rast te klice i nema je smisla jesti. 

Ordinacija.hr

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!