Klimatska kriza već je mjesecima udarna tema uslijed kontinuiranih prosvjeda učenika diljem svijeta, a emotivni govor mlade Grete Thunberg sa UN-ovog summita prenijeli su svi svjetski mediji.
Svijest o štetnim posljedicama ljudskog djelovanja na prirodu potaknut će mnoge da razmisle o promjenama svog stila života i smanjenju svog ekološkog otiska.
U tom kontekstu, naše prehrambene navike imaju itekako važnu ulogu jer se procjenjuje da proizvodnja hrane zauzima čak 26% ukupne emisije CO2.
Ekološki gledano, meso je najskuplja namirnica
Uzmemo li u obzir trendove povećanja svjetske populacije i očekivani porast broja stanovnika sa trenutnih 7,6 na 11,2 milijardi, jasno je da Zemlja neće imati kapaciteta proizvesti dovoljne količine hrane niti razgraditi sve otpadne nusproizvode. U današnje vrijeme sve više uzima maha tzv. zapadnjačka prehrana koja se smatra jednom od najmanje ekološki održivih obrazaca prehrane jer obiluje mesom i ostalim životinjskim proizvodima, šećerom, mastima i rafiniranim ugljikohidratima.
Koje namirnice izazivaju nadutost?
Ekološki gledano, meso je najskuplja namirnica jer se njegova proizvodnja odvija u dvije faze, odnosno od proizvodnje krmiva i uzgoja životinje do samog klanja. Emisija CO2 kod goveda i drugih preživača također je iznimno visoka zbog specifičnosti njihove probave i procesa fermentacije u crijevima. Iz tog se razloga, načini prehrane poput veganstva, vegetarijanstva ili tradicionalne mediteranske prehrane koji izostavljaju ili su siromašni na mesu i životinjskim proizvodima sve više počinju cijeniti kao ekološki prihvatljivije alternative današnjim trendovima prehrane.
Samo male promjene navika mogu smanjiti ekološki otisak prehrane
Ipak, većini ljudi takva prehrana neće biti prihvatljiva. Treba, međutim, imati na umu da i male promjene navika, poput uvođenja jednog ili više vegetarijanskih dana u tjedan ili zamjena crvenog mesa bijelim može smanjiti ekološki otisak prehrane. Kupovina lokalnih i sezonskih namirnica isto je jedan od koraka prema povećanju održivosti. Za razliku od uvozne hrane koja prošla dalek put do polica u dućanima, lokalna hrana ne iziskuje toliko goriva te potiče lokalno gospodarstvo. Osim prehrambenih navika, i hrana koju bacamo predstavlja nepotreban gubitak resursa. Hrana je postala jeftina i lako dostupna, pa se ne doživljava kao veliki gubitak kada se pokvari i baci.
S druge strane, procjenjuje se da se da se godišnje trećina proizvedene hrane baca, a to doseže nevjerojatnu brojku od 1,3 milijardi tona godišnje!
Svatko od nas može smanjiti svoj ekološki otisak ako poradi na vlastitom smanjenju prehrambenog otpada uz pomoć nekoliko savjeta:
Bilježite koliko ste i koje hrane bacili. Budite svjesni koji su vaši najčešći razlozi bacanja hrane.
Nemojte ići gladni u kupovinu već kupujte prema popisu koji se sastavili prije odlaska u dućan. Planirajte svoje obroke i kupovinu namirnica prilagodite tom planu.
Budite oprezni s akcijama – neki su proizvodi sniženi jer im uskoro ističe rok trajanja. Ako ga nećete potrošiti u navedenom roku, radije preskočite. Također budite oprezni s velikim ili duplim pakiranjima – trebaju li vam zaista i hoćete li ih potrošit prije nego se proizvod pokvari?
Pratite rokove trajanja na namirnicama koje imate kod kuće i nastojte ih potrošiti u navedenom roku.
Pametno posložite svoj frižider – stavite hranu koja ima kraći rok trajanja sprijeda, a onu koja ima duži rok trajanja straga.
Izbjegavajte guliti jestivu koru s voća i povrća – puna je nutrijenata.
Nastojte pripremiti onoliko hrane koliko planirate pojesti. Ostatke možete ohladiti i pojesti idući dan, zamrznuti ili podijeliti npr. sa susjedima ili obitelji.
U restoranu zamolite da vam spakiraju ostatke hrane za ponijeti kući.
Važno je razumjeti rokove trajanja. Ukoliko na proizvodu piše „najbolje upotrijebiti do“, znači da je taj proizvod pogodan za konzumaciju i nakon isteka navedenog datuma, ali će njegove nutritivne vrijednosti biti umanjene. Ukoliko na proizvodu piše „upotrijebiti do“, najbolje je proizvod ukloniti nakon isteka navedenog roka.
Prije no što odlučite baciti hranu, pogledajte je i pomirišite – je li još uvijek dobra za konzumaciju?
Ukoliko imate mogućnost, kompostirajte hranu koju bacate. Ako imate vrt, sačuvajte sjemenke i posadite njih umjesto da ih kupujete.
Zaključno, način na koji se hranimo i način na koji se odnosimo prema hrani u određenoj mjeri jesu povezani s klimatskim promjenama. Dobra vijest je da svatko od nas ima svakodnevno priliku učiniti nešto po tom pitanju sa svakim zalogajem.
Ukoliko Vas zanimaju slične teme, trendovi i rasprave domaćih i stranih stručnjaka iz područja nutricionizma i srodnih znanosti, priključite se 7. Međunarodnom kongresu nutricionista koji će se održati 8.-10. studenog 2019. u Sheraton Hotelu u Zagrebu! Više informacija o samom Kongresu možete saznati ovdje.
Autor: Karla Ferk, mag.nutr., Hrvatski akademski centar primijenjenog nutricionizma
Foto: Shutterstock
