Bolesti srca uzimaju sve više i više života, usprkos činjenici što se 90 posto srčanih oboljenja može spriječiti.
Zdrava i uravnotežena prehrana zahtjeva puno odricanja, ali ako
usporedite bolesti koje možete dobiti krivim odabirom hrane, prva se opcija
čini lakšom. Dijabetes, visoki krvni tlak i srčane bolesti posljedice su s
kojim se suočava veliki dio svjetske populacije. Učinite nešto za sebe i
očuvajte svoje srce mladim.
Izbjegavajte:
- dodavanje soli u hranu jer ona povisuje krvni tlak.
- pretjeranu konzumaciju alkohola koja povećava rizik od srčanih
bolesti. Jedna čaša crnog vina dnevno preporučena je količina za žene, dok
muškarci mogu popiti i dvije čaše. - hranu bogatu zasićenim masnoćama bilo životinjskog ili biljnog
porijekla, kao što je maslac, sir, vrhnje, margarin i masno crveno meso koje
povisuje loš kolesterol. - slatkiše i prerađene ugljikohidrate jer ih tijelo pretvara u salo koje povećava
razinu triglicerida u krvi. - pretjeranu konzumaciju kave jer kofein može povisiti kolesterol
i krvni tlak dehidracijom organizma.
Povećajte unos:
- masne ribe koja je bogata omega-3 masnim kiselinama, kao što je
losos, tuna, sardina ili inćun. - voća i povrća jer je ono bogato vlaknima i fitonutrjentima
(antioksidansi koji štite srce, sprječavaju rak, osteoporozu i Alzheimerovu
bolest). - bobičastog voća koje je bogato magnezijem i kalijem – snižava
krvni tlak i smanjuje treperenje. - vode – pijte najmanje 12 čaša vode dnevno kako bi pomogli
sniziti krvni tlak. - maslinovog ulja koje snižava razinu lošeg kolesterola.
- orašastih plodova kao što su brazilski oraščići i orasi koji su
pravi rudnici omega-6 masnih kiselina i snižavaju loš kolesterol. - hrane koje je bogata vlaknima, kao što su mrkve, jabuke, leća,
grah i sjemenke lana. - ulja lanenih sjemenki koje sadrži puno omega-3 masnih kiselina.
K. Horvat