Što jesti, a što izbjegavati dok vlada koronavirus? Nutricionist Nenad Bratković podijelio par korisnih savjeta - Ordinacija.hr
Hrana i recepti

Hrana i recepti

Što jesti, a što izbjegavati dok vlada koronavirus? Nutricionist Nenad Bratković podijelio par korisnih savjeta

Potvrđen je novi slučaj zaraze na koronavirus u Hrvatskoj. Riječ je o pacijentu iz Varaždina i to je deveta zaražena osoba u Hrvatskoj.

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske apelira na sve građane da se strogo pridržavaju preporučenih mjera prevencije kao pranje ruku i mjere samoizolacije. A mi vam donosimo zanimljiv osvrt našeg poznatog nutricionista Nenada Bratkovića koji na svom Facebook profilu upozorava na odabir namirnica za kućne zalihe:

Sve stoji, sve je zastalo. Svjetska gospodarstva, sportski događaji, koncerti… Samo Corona. Naslovnice dnevnih novina i dnevnika danima su u Coroni. Svi pričaju o Coroni. Pa je sad tu i naravno, opet jako važna ispala i prehrana. A i (neki) dodaci prehrani.

U naletu prve histerije, opustošiše se dućani. No dekretom su Vlade, u međuvremenu, opet napunjeni. U stravičnom strahu i neviđenoj panici, ljudi pokupovaše zalihe brašna i šećera, tjestenine. Nije mi jasno doduše, zbog čega?

Zbog straha da će se dućani pozatvarati?

I/ilii zbog nastojanja da u naletu virusa ljudi tim namirnicama ojačaju imunitet? (?!)

E pa, upravo će takvi jednostavni ugljikohidrati iz takve hrane vjerojatno onemogućiti „imunitet“ u velikoj mjeri. Konkretnije sposobnost fagocita, što je pokazala još čuvena studija objavljena 1970-ih objavljena u American Journal of Clinical Nutrition. Dakle, prehrambeni unos od 100 g šećera (glukoze, saharoze, fruktoze) onemogućava neutrofile da „odrade“ svoj dio posla „imuniteta“ i fagocitozu pa ta onemoćalost traje i do 2 sata nakon obroka.

Učinak je time još negativniji, što ti razororužani leukociti bivaju „slabi“ još barem pet sati. Pa sad jedite šećer i punite zalihe istog, kad vam padne imunitet. Nije to jedini mogući mehanizam oslabljenja imuniteta, narano da nije, jer „imunitet“ je sve samo ne linearna jednadžba.

Nego, zanimljivo je to… kako to da ljudi nisu opustošili konzerve graha, slanutka, ribica, pa i kiselog zelja, već navališe na – tjesteninu, brašno i šećer. Tako barem nalaže neka ratna logika i što se nekada učilo u Zaštiti i obrani, ali i ima danas na googleu… Ali, treba jesti brašno, tjesteninu i šećer. Glikogen valja biti pun.

Neetičnim oglašavanjem pokrenuli su se neki umiješni trgovci nekih sokova „sibirskih“ aronija, koloidnog srebra, nonija, i ___ (nahođenjem popunite prazno mjesto), koji imaju „dokazano“ djelovanje protiv korone. Neetičnosti i zarade na panici i tuđoj nevolji kroz povijest ljudskog roda nikad nije nedostajalo. Pa eto i sada naličja ljudske izopačenosti i želje za zaradom…

Pravu istinu rekao je proteklih dana akademik Rudan, kao i mnogi naši stručnjaci. Sjetimo se gdje je mjesto čovjeku u odnosu na poretku virusa, koji su tu bili prije nas.

Stvar bi se mogla ipak u konačnici dobro završiti, slijedimo li mjere koju nam šalju virolozi, epidemiolozi, i liječnici.

A i nutricionisti.

Jedite raznovrsno, ne paničarite. Ne jedite bijelo brašno, šećere, hrskave pahuljice, slatke kave, slatke voćne jogurte, prženu hranu i tanjure prazne „bojama“.

Ne jedite procesuirane prehrambene proizvode, hrenovke, prženo bogato trans-mastima, punjeno glukozno-fruktoznim sirupima. Jedite hranu, pa tek prehrambene proizvode.

Ako već niste duboko „unutra“, ne uljuljavajte se baš sada u eksperimente keto dijeta, opstipacije, disbioze, kroz jednolične namirnice. Sada baš i nije pravo vrijeme za to. Tu je duboko uključena i vaša mikrobiota u toj silnoj međuigri čimbenika imuniteta…

Jedite sezonski kako će vrijeme odmicati. Sarmu, kiseli kupus, mladi luk, i češnjak, i đumbir, grah, repu, i tako dalje.

Panika i kroničan stres zbog paranoje od korone nije dobra ni na razini osnovne fiziologije:

Kronično povišen kortizol (stres, panika) podrazumijeva i sniženu razinu limfocita. Sniženi limfociti podložnost infekcijama virusa.
I tako u krug.

Veseli nas u tom crnilu što su nam škole, a i neke ustanove… moguće i neki pojedinci otkrili u WC-ima mjere sapuna i moć higijene. Pa se opet vraćamo korijenima javnog zdravstva.

Jednostavna hrana, jednostavna higijena.

Palenta, cikorija, heljda… Namirnice i jela koja su obožavale naše bake, uključite ih u prehranu!

Ordinacija.hr

Foto: Josip Regović/Pixsell, Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo