Povrat želučanog sadržaja u usta se povremeno može javiti kao fiziološki mehanizam, ali ako ovo stanje postaje učestalo, te je praćeno i drugim simptomima, dolazi do narušavanja kvalitete života te zahtjeva gastroenterološku obradu oboljelog.
Tipični simptomi refluksa su žgaravica, povrat kiselog sadržaja, podrigivanje, poteškoće s gutanjem, promuklost i nadražujući kašalj. Kod većine bolesnika tegobe se pogoršavaju nakon jela, prilikom saginjanja, vježbanja i ponekad nakon lijeganja.
Ako patite od žgaravice ili refluksa, preporučuje se izbjegavati masna i dimljena mesa, kobasice i ostale suhomesnate proizvode, prženu i pohanu hranu, masnu ribu, riblje konzerve i dimljenu ribu, prednost dati bijelom mesu i bijeloj ribi lagano pripremljenom kuhanjem, pirjanjem. Jaja se povremeno mogu konzumirati, ali kuhana. Izbjegavati pečena jaja i omlete.
Od mliječnih proizvoda, prednost dati obranom, odnosno nemasnom mlijeku, jogurtu, mladom svježom siru, acidofilu, kefiru ili probiotičkom jogurtu. Izbjegavati punomasne sireve, maslac, vrhnje i punomasno mlijeko. Kod problema s refluksom poželjno je konzumirati (polu)bijeli odstajali kruh, dvopek, tost, tjesteninu,kuhane žitarice i žitne kašice na kompotu /obranom mlijeku (kukuruzna i pšenična krupica, riža, zobene pahuljice, proso), a izbjegavati svježi topli kruh i peciva, dizana i lisnata tijesta cjelovite žitarice i proizvodi od cijelog zrna.
Od povrća poželjno je konzumirati mlado i lako probavljivo povrće (krumpir, špinat, blitva, mrkva, cikla, tikvice, buča, oguljene rajčice, cvjetača, brokula, peršin, celer, koraba, mahune, grašak), salatu (mlada mrkva, cikla, cvjetača, zelena salata) s limunovim sokom, a izbjegavati kiseli kupus, papriku, kelj, krastavci, patlidžan, prokulice, ukiseljeno i konzervirano povrće, prženi i pečeni krumpir, bob, leća, grah.
Od voće valja konzumirati banana, kuhano, oguljeno voće, voćne kašice, domaći kompoti, a izbjegavati kiselo, neoguljeno, nedozrelo, konzervirano, sušeno voće, grožđe.
Izbjegavati deserte, kolače, slatkiše i dodani šećer, savijače i dizana tijesta, povremeno može biskvit, krupica i riža na obranom mlijeku, nabujak od riže i krupice, med, džem, puding, keksi sa smanjenim udjelom masnoća. Od masnoća prednost dati maslinovom, suncokretovom ulju, ulju kukuruznih klica, izbjegavati svinjsku i guščju mast, majonezu.
Od začina dozvoljen je blagi limunov sok, sol, cimet, lovor, peršinov list, ponekad razblaženi jabučni ocat, a strogo zabranjen luk, češnjak, alkoholni ocat, senf, hren, začinska paprika, papar, đumbir, curry, čili, gotovi umaci.
Od tekućine može voda, blagi čajevi (kamilica, stolisnik, metvica), prirodni sokovi od voća i povrća bez šećera (sok od svježeg kupusa, od brusnice), slaba bijela kava, a nikako slatka gazirana pića, crni čajevi, crna kava, alkohol.
Jedite polako i više puta dnevno manje obroke, hrana mora biti lagano pripremljena kuhanjem ili pirjanjem ili pečenjem u pećnici na masnom papiru ili u foliji.
Foto: Shutterstock
