Što jesti za britak um? - Ordinacija.hr
Hrana i recepti

Hrana i recepti

Što jesti za britak um?

Sve što jedete može utjecati na vaše kognitivne funkcije, slažu se stručnjaci, no dodaju kako je bitno i kada jedete.

Iznenađujuće, neurolog Richard Isaacson i nutricionist Christopher Ochner ističu u svojoj knjizi “The Alzheimer’s Diet” kako rana večera nakon koje ništa ne jedete po noći, tj. sljedećih 12 sati može pospješiti rad vaših sivih stanica.

U knjizi donose savjete kako pacijenti s ovom bolešću mogu značajno poboljšati svoje funkcije pamćenja, ali tvrde kako se možete zaštititi od Alzheimerove bolesti ako prigrlite njihove prehrambene preporuke.

Postite 12 sati noću

Dvojac predlaže da večerate u otprilike ono vrijeme kada većina nas završi s poslom i uživa u ručku – između 16 i 18 sati. Isto tako, ne biste smjeli ništa grickati ni jesti po noći, a doručak je dopušten u između 6 i 8 ujutro, ovisno o tome kada ste večerali.

Znanstveno objašnjenje glasi: kada ne unosimo ugljikohidrate, naše tijelo stvara ketone kako bi moglo imati energije. Upravo oni mogu imati zaštitni učinak na stanice mozga.

Pogodite omjer

Vaš svakodnevni unos kalorija trebao bi tvoriti određenu formulu: 25 posto masti, 30-45 posto složenih ugljikohidrata te 25-35 posto proteina. Izvori zdravih masti su maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi krcati omega-3 masnim kiselinama, maslac od kikirikija te mnoge vrste riba. Ograničite unos hidrogeniziranih masti!

Složeni ugljikohidrati podrazumijevaju voće, povrće i cjelovie žitarice koje imaju niski glikemijski indeks. Izbjegavajte šećer, visokofruktozni kukuruzni sirup, prerađene žitarice, punomasne mliječne proizvode, sladoled, slane grickalice i bilo što drugo napravljeno od bijelog brašna.

Proteine ćete pronaći u puretini, piletini, govedini, lososu, jajima i mahunarkama. Što jesti za veći unos proteina?

Ne zaboravite na nutrijente

Omega-3 masne kiseline (postoje dvije vrste: DHA i EPA) ključne su za dobro funkcioniranje mozga i pamćenje. Iskreno odgovorite: koliko puta tjedno jedete ribu? Povećajte svoj unos lososa, skuše, srdelica i lista, a na raspolaganju su vam i dodaci prehrani u obliku kapsula. Ciljajte na između 1000 i 1500 miligrama DHA dnevno.

Hrana bogata antioksidansima također će dobro doći za očuvanje mozga britkim: jedite bobičasto voće, kelj, nezaslađeni prah kakaa, gljive, luk, grah, sardine, papaline, pastrvu i lososa.

Također nemojte zaboraviti na folnu kiselinu, vitamina B6, B12 i sunčev vitamin.

Uživajte u kavi

Svi koji svoj dan ne mogu započeti bez nje, mogu i dalje uživati. Naime, ispijanje do tri šalice kave s kofeinom dnevno može djelovati zaštitno na mozak. Kofein, kemijska tvar koja se nalazi u kavi, potiče središnji živčani
sustav. Povećava intelektualnu oštrinu, produžuje budnost i odgađa
pojavu umora. Poboljšava vizualnu percepciju i olakšava koordinaciju pri
složenim radnjama, primjerice vožnji automobila i sl.

K. Pužar

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo