Naše tijelo treba magnezij kako bi apsorbiralo i koristilo nutrijente. Ako tijelo ne dobiva magnezij, ono ne može koristiti masnoću, proteine i ugljikohidrate koje svakodnevno unosimo. Stotine enzima se aktivira zbog magnezija i jedino tako organizam iskorištava hranjive vrijednosti namirnica.
“Magnezij je vrlo dobar čistač crijeva. Kako ga probavljamo, on privlači tekućinu u crijeva, što znači da se trbušni mišići opuštaju, a crijeva mogu lakše biti ispražnjena. On se može uzimati lokalno kao vrlo učinkoviti laksativ, a daleko je manje štetan od bilo čega što se može nabaviti preko recepta”, objasnio je gastroenterolog Kraljevske bolnice iz Salforda Jon Shaffer.
Osim što pomaže radu crijeva, magnezij je ključan za mnoge vitalne procese u našem tijelu. S njim srce kuca pravilnijim ritmom, mišići bolje funkcioniraju i manje se grče (što omogućuje bolje sportske rezultate), lakše se nosimo sa stresom, ublažujemo glavobolju, sprječavamo prehlade i smanjujemo štetnost pušenja.
“Mnogo je nutrijenata ključno za zdrave dječje kosti, a jedan od njih je magnezij. Kalcij je bitan, ali nije bitniji od magnezija, osim u slučajevima djece i mladih koji konzumiraju malo kalcija”, tvrdi Steve Abrams, profesor pedijatrije Medicinskog fakulteta Baylor iz Houstona, voditelj studije koja je pokazala koliko je ovaj nutrijent bitan za zdrave i čvrste kosti.
Uz to što povećani unos magnezija, esencijalnog minerala kojeg nalazimo u tamnom lisnatom povrću, može pomoći u obrani protiv gubitka pamćenja povezanog sa starom dobi, on vas može zaštititi i od moždanog udara. Do ovog su zaključka stigli švedski istraživači Instituta Karolinska koji su zaključili kako se rizik od ishemijskog moždanog udara smanjuje za devet posto sa svakih dodatnih 100 miligrama magnezija konzumiranih dnevno. Nažalost, rezultati se odnose samo na magnezij koji se konzumira putem prehrane, a ne dodataka prehrani.
Magnezij potražite u zelenom lisnatom povrću, cjelovitim žitaricama, smeđoj (integralnoj) riži, mliječnim proizvodima, sjemenkama, mesu, morskim plodovima i ribi. Preporučuje se unos oko 250 miligrama dnevno. Zapamtite, više od 300 miligrama imat će laksativan učinak.
Pita od sira i špinataLjubitelje čokolade će obradovati podatak da sto grama crne čokolade sa 70 posto kakaa osigurava 11 mg magnezija. Brzinska hrana tijelu oduzima magnezij te ju trebate izbjegavati. Prekomjeran unos soli, kave i alkoholnih pića može sniziti razinu magnezija, tvrde stručnjaci Medicinskog centra Sveučilišta u Marylandu, jer djeluju kao dijuretici.
“Osobe s poremećenom funkcijom bubrega ne bi smjele uzimati više od 350-400 mg magnezija na dan, a pogotovo ne visoke doze. Prehrana bogata fosforom (primjerice umjetan izvor Coca-cola) može smanjiti apsorpciju magnezija. Dobar izvor magnezija je i soja”, smatra magistar nutricionizma Nenad Bratković, čiju ste kolumnu Moć (pre)hrane imali priliku čitati na Ordinaciji.
… i ne zaboravite nas lajkati na Facebooku. Nije obavezno, ali je lijepo od vas! 🙂
K. Pužar
