Novo veliko istraživanje otkriva da umjeren unos visokomasnih sireva i vrhnja dugoročno može biti povezan s manjim rizikom od razvoja demencije.
Novo istraživanje objavljeno u uglednom medicinskom časopisu Neurology ukazuje na moguću vezu između konzumacije visokomasnih sireva i vrhnja te smanjenog rizika od demencije. Rezultati, iako ne dokazuju da ovakva prehrana uzrokuje zaštitu mozga, potiču interes za ulogu odabranih mliječnih proizvoda u zdravlju kognitivnih funkcija.
Velika studija
Istraživači iz Švedske analizirali su podatke više od 27 000 sudionika u okviru Malmö Diet and Cancer kohorte. Prosječna dob sudionika u početku studije bila je oko 58 godina, a tijekom 25 godina praćenja zabilježeno je 3 208 slučajeva demencije.
Sudionici su na početku detaljno unosili informacije o svom uobičajenom unosu hrane, uključujući mliječne proizvode različitog tipa i masnoće. Tijekom analize koristili su se sofisticirani statistički modeli koji su uzimali u obzir demografske i životne čimbenike poput dobi, spola, obrazovanja, indeksa tjelesne mase (BMI), drugih prehrambenih navika i zdravstvenih stanja.
Što su otkrili?
Najvažniji nalazi ukazuju na to da:
- Sudionici koji su dnevno konzumirali najmanje 50 g visokomasnog sira (s više od 20 % masti) imali su 13 % niži rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima koji su unosili manje od 15 g dnevno.
- Kod ispitanika koji su redovito jeli visokomasno vrhnje (20 g ili više dnevno, što je otprilike 1–2 žlice), rizik od demencije bio je 16 % niži nego kod onih koji ga nikad nisu konzumirali.
- Kod specifičnih oblika demencije, visok unos sira pokazao je snažniju povezanost s nižim rizikom vaskularne demencije, a kod Alzheimerove bolesti koristio je samo u onih bez gena*APOE ε4 – poznatog genetskog faktora rizika.
Razlike među mliječnim proizvodima
Zanimljivo, ostali mliječni proizvodi nisu pokazali slična svojstva:
Sirevi i vrhnje smanjene masnoće, obična mlijeka, fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta i kefira, pa čak ni maslac, nisu imali značajnu vezu s rizikom od demencije. Naprotiv, vrlo visok unos maslaca mogao je biti povezan s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti u nekim analizama.
To ukazuje na to da nije masnoća sama po sebi jedini faktor – fermentacija, nutritivna gustoća i drugi sastojci u siru i vrhnju mogu igrati ulogu.
Ograničenja i oprez
Važno je naglasiti da ovakvo istraživanje ne dokazuje da visokomasni sir ili vrhnje sprječavaju demenciju – ono pokazuje asocijaciju, odnosno statističku povezanost. Kao i kod svih promatranih studija, uzročnost ne može biti potvrđena bez kliničkih pokusa ili eksperimentalnih mehanizama.
Prvi i upozoravajući simptomi koji mogu značiti da nastupa demencija
Čak i autori studije upozoravaju da ljudi koji su jeli više takvih mliječnih proizvoda na početku studije također imaju i druge zdrave karakteristike, poput nižeg BMI i manje metaboličkih bolesti, što može utjecati na rezultate.
Što to znači za prehranu?
Ovi rezultati sugeriraju da prehrambene smjernice o mliječnim proizvodima – posebice one koje preporučuju općenito niskomasne opcije – možda trebaju biti preciznije u razmatranju različitih tipova i njihovih potencijalnih učinaka na zdravlje mozga. Međutim, stručnjaci i dalje naglašavaju da se fokus ne smije staviti samo na jednu namirnicu, već na ukupnu kvalitetu prehrane, tjelesnu aktivnost, mentalno zdravlje i druge dobro potvrđene strategije prevencije demencije.
Ordinacija.hr
