Post se definira kao suzdržavanje od hrane, a razlozi zašto osoba posti mogu biti religijski ili zdravstveni.
Prije Uskrsa, u katoličkom se kalendaru pojavljuju dva dana tijekom kojih su vjernici obvezni postiti, a radi se o Čistoj srijedi, ili Pepelnici, kojom započinje Korizma, te Veliki petak, petak uoči samog Uskrsa.
No, tradicija posta ne pripada samo katoličkoj vjeri, već se ono može pronaći i u drugim vjerama, kao što se i već tisućama godina mnogi odlučuju za post zbog pročišćavanja organizma.
A zašto je post jedan od trendova u prehrani i za 2019. godinu objasnila je doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica:
Od pamtivijeka, u mnogim civilizacijama i religijama (kršćanstvu, islamu, budizmu, judaizmu, hinduizmu i mnogim afričkim religijama), gladovanje je poznato kao jedno od “sredstava” pročišćenja – fizičkog, psihičkog, spiritualnog. U Starom Egiptu postojala je primjena tzv. „terapijskog gladovanja“ koje je bilo provođeno kroz dulji period, u svrhu jačanja organizma. I Hipokrat je, kao „Otac medicine“, vjerovao kako je gladovanje odličan način za pročišćavanje organizma i odmaranje probavnog sustava, kojeg je smatrao gotovo najvažnijim organskim sustavom. Tijekom 19. stoljeća gladovanje je bilo prilično popularno kao terapija, odnosno način detoksikacije organizma.
Model isprekidanog posta prehrana je koja ima uporište u modernoj znanosti, a podrazumijeva ograničeno vrijeme unosa hrane tijekom dana i duži prekonoćni post.
Istraživanja provedena na životinjama i manji broj istraživanja na ljudima pokazala su kako takav način prehrane povoljno utječe na osjetljivost na inzulin, funkciju beta-stanica gušterače koje proizvode inzulin kao i krvni tlak, oksidativni stres i apetit. Čak i minimalne promjene u ritmu hranjenja – primjerice unos hrane tijekom 11 sati i gladovanje tijekom 13 sati u danu – mogu polučiti pozitivne promjene.
Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
