Šećer je neprijatelj, zar ne? Pa, ne nužno. Nova studija ukazuje na to da nije samo količina šećera ono što je važno, već i način na koji ga unosimo u organizam.
Znanstvenici sa Sveučilišta Brigham Young analizirali su podatke više od pola milijuna ljudi s različitih kontinenata i došli do zanimljivog otkrića: šećer koji unosimo putem pića, poput gaziranih napitaka i čak 100% voćnih sokova, ima negativniji učinak na zdravlje u usporedbi sa šećerom koji unosimo hranom.
Ovo je prva studija koja jasno pokazuje odnos između vrste izvora šećera i rizika od razvoja dijabetesa tipa 2, istaknula je voditeljica istraživanja prof. Karen Della Corte naglasivši kako se konzumacija šećera putem pića pokazala problematičnijom za zdravlje nego kada ga unosimo hranom.
Ključni nalazi studije:
Pića zaslađena šećerom povećavaju rizik od dijabetesa tipa 2. Svaka dodatna limenka (oko 350 ml) gaziranog pića, energetskog ili sportskog napitka dnevno povećava rizik od dijabetesa tipa 2 za čak 25%.
Voćni sok također može biti problematičan. Svaka dodatna čaša (oko 240 ml) voćnog soka dnevno, uključujući 100% sokove i nektare, povećava rizik od dijabetesa tipa 2 za 5%.
Individualne razlike postoje. Rizici su relativni – ako netko ima osnovni rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 od 10%, konzumacija četiri gazirana pića dnevno može taj rizik podići na oko 20%, a ne 100%.
Šećer iz hrane manje je štetan. Konzumacija 20 grama šećera dnevno (otprilike 1,5 žlice) iz hrane bila je povezana s nižim rizikom od dijabetesa, što sugerira mogući zaštitni učinak.
Zašto je šećer u tekućem obliku gori?
Ključna razlika leži u načinu na koji tijelo metabolizira šećer iz pića u odnosu na onaj iz hrane.
Pića zaslađena šećerom (uključujući voćne sokove) sadrže izolirane šećere, što dovodi do naglog skoka šećera u krvi i opterećenja jetre. To povećava rizik od nakupljanja masnoća u jetri i razvijanja inzulinske rezistencije – ključnih čimbenika u razvoju dijabetesa tipa 2.
Nasuprot tome, kada se šećer konzumira u sklopu hrane bogate hranjivim tvarima – poput cjelovitog voća, mliječnih proizvoda ili cjelovitih žitarica – njegovo djelovanje na organizam je blaže. Takva hrana sadrži vlakna, masti i proteine koji usporavaju apsorpciju šećera i sprječavaju nagli porast glukoze u krvi.
Što se događa kada osoba s dijabetesom konzumira šećer?
A što je s voćnim sokom?
Iako sadrži vitamine i fitokemikalije, voćni sok nema vlakna koja su prisutna u cijelom voću. Zbog toga se u tijelu ponaša slično kao gazirana pića – brzo se apsorbira i može narušiti regulaciju šećera u krvi.
Zato stručnjaci preporučuju: voće jedite, a ne pijte.
Iako su potrebna dodatna istraživanja za dugoročne učinke, rezultati jasno ukazuju na važnost oblika u kojem konzumiramo šećer. Šećeri u tekućem obliku, osobito iz gaziranih napitaka i sokova, imaju znatno nepovoljniji učinak na zdravlje u usporedbi sa šećerima iz hrane bogate hranjivim tvarima.
Za bolju regulaciju šećera u krvi i manji rizik od dijabetesa, birajte cjelovite namirnice i izbjegavajte slatka pića.
A. H.
