Djeca koju čuvaju bake i djedovi su izložena 34 posto većem riziku razvijanja pretilosti, pokazalo je britansko istraživanje.
Većina nas se sjeća kako smo od bake i djeda
gotovo uvijek mogli dobiti slatkiše, čokoladu, žvake ili sladoled, pa čak i
onda kada bi nam roditelji izričito zabranili. Kao da je ugađanje unucima
upisano u genetički kod djedova i baka!
Međutim, upravo je ta crta moguće odgovorna za
porast dječje pretilosti: britansko je istraživanje pokazalo kako su djeca koju
čuvaju djedovi i bake izložena 34 posto većem riziku razvijanja pretilost jer
se prejedaju. Masna hrana, slastice i slične kalorijske bombe mogu dovesti i do
bolesti poput dijabetesa ili srčanih
problema.
Za razliku od prethodnih studija, čiji rezultati
pokazuju kako je dječja pretilost povezana sa siromaštvom ili s pretilim
roditeljima, dječja gojaznost je bila češća kod djece iz srednjeg staleža ili
imućnije sredine, tvrde stručnjaci londonskog University Colleagea. Svoje su
podatke utvrdili pregledavši 12.000 trogodišnjaka.
Profesorica Catherine Law, voditeljica istraživanja,
tvrdi kako djedovi i bake često razmaze svoju unučad poslasticama i slatkišima,
a s druge strane, ne bave se tjelesnim aktivnostima jer im to ne dopušta
zdravlje ili su im godine prepreka.
“Ne tvrdimo kako je njihova briga nedostatna
– njihova je uloga velika, ali moguće je da ne znaju kakve namirnice deci
trebaju za zdravu prehranu”, tvrdi profesorica Law.
Prema podacima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo u našoj je zemlji broj
pretile djece, od sedamdesetih godina do danas udeseterostručen. U predškolskoj
dobi ima oko 11 posto pretile djece, a u školskoj i više.
Uzroci toga porasta su brojni, a među ostalima to su: promjene prehrambenih
navika, vrsta hrane i njezine raspoloživosti te promjene načina života
povezanog sa smanjenjem potrošnje energije.
Istraživanje je objavljeno u časopisu International Journal of Obesity.
Prekomjerna težina u sedmoj godini života može značiti ozbiljnije probleme
kasnije – uključujući rizik od srčanog i moždanog udara – čak i ako ne postoje
drugi rizični faktori poput povišenog tlaka, pokazalo je istraživanje
objavljeno u časopisu Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism.
K. Horvat
