Od živih i aktivnih kultura do količine proteina, šećera i masnoće – evo na što obratiti pozornost pri odabiru jogurta.
Jogurt je namirnica bogata hranjivim tvarima – sadrži proteine, kalcij, cink, vitamine skupine B, a neke vrste i probiotike, odnosno žive korisne mikroorganizme. No nisu svi jogurti jednaki. Razlikuju se po količini proteina i masnoće, ali i po tome sadrže li dodani šećer, umjetne sastojke i žive bakterijske kulture.
Ako želite iz jogurta izvući što više zdravstvenih koristi, pri kupnji obratite pozornost na nekoliko stvari.
1. Za probiotike tražite „žive i aktivne kulture“
Ne sadrži svaki jogurt probiotike. Ako ih želite uključiti u prehranu, na deklaraciji potražite oznaku „žive i aktivne kulture“. Ona upućuje na prisutnost živih mikroorganizama koji mogu podržavati crijevni mikrobiom, odnosno zajednicu mikroorganizama koja živi u probavnom sustavu.
Probiotici su živi organizmi i osjetljivi su na visoke temperature. Pasterizacija ih može uništiti, zbog čega se mlijeko za proizvodnju jogurta pasterizira prije dodavanja bakterijskih kultura.
Probiotici uključuju bakterije, kvasce i druge mikroorganizme. Njihov unos putem hrane ili dodataka prehrani može utjecati na crijevni mikrobiom, a sve je više dokaza da mogu pomoći u upravljanju ili prevenciji različitih zdravstvenih problema, osobito onih povezanih s probavnim sustavom.
2. Grčki jogurt sadrži više proteina
Grčki jogurt sadrži otprilike dvostruko više proteina od običnog jogurta, ali nešto manje kalcija. To je posljedica dodatnog cijeđenja kojim se uklanja sirutka. Time se smanjuje količina laktoze i kalcija, dok se koncentriraju proteini.
Ako želite dodatno povećati količinu proteina u obroku, jogurtu možete dodati orašaste plodove, maslac od orašastih plodova ili sjemenke.
3. Birajte jogurt bez dodanog šećera
Jogurti koji nisu obični, nezaslađeni mogu sadržavati dodane šećere, umjetne boje i sladila. Oni poboljšavaju okus i izgled proizvoda, ali ako vam je cilj nutritivno kvalitetniji izbor, prednost možete dati jogurtu bez dodanog šećera i umjetnih sastojaka.
Zato pri kupnji vrijedi provjeriti deklaraciju, osobito ako jogurt često jedete kao međuobrok ili doručak.
4. Dodajte voće, povrće, orašaste plodove ili sjemenke
Jogurt možete dodatno obogatiti cjelovitim namirnicama poput svježeg voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki. One sadrže antioksidanse, prebiotička vlakna i druge hranjive tvari.
Prebiotici služe kao hrana korisnim mikroorganizmima u probavnom sustavu te mogu potaknuti rast korisnih bakterija u crijevnom mikrobiomu. Kombinacija jogurta i namirnica bogatih prebiotičkim vlaknima stoga može dodatno pridonijeti zdravlju crijeva.
Što je s biljnim jogurtima?
Biljni jogurti mogu se proizvoditi od soje, zobi, riže, kokosa, kikirikija ili drugih orašastih plodova. Često sadrže dodatke kojima se postižu tekstura, gustoća i okus slični klasičnom jogurtu.
Mogu imati manje proteina od jogurta od kravljeg mlijeka, ali to ne znači nužno da sadrže manje probiotika. Neki mogu sadržavati jednaku količinu ili čak više probiotika, osobito ako se mikroorganizmi dodaju nakon fermentacije.
5. Punomasni ili nemasni jogurt?
Američko udruženje za srce preporučuje zamjenu punomasnih mliječnih proizvoda onima s manjim udjelom masti jer punomasni proizvodi sadrže zasićene masti koje mogu povećati rizik od srčanih bolesti.
Ipak, punomasni jogurt može imati određene prednosti. Kod nekih osoba s predijabetesom može biti učinkovitiji u smanjenju razine kolesterola, a masnoća iz jogurta pomaže tijelu apsorbirati vitamine topive u mastima, poput vitamina A, D, E i K.
S druge strane, punomasni jogurt sadrži više kalorija od nemasnog. Osobe koje ograničavaju unos kalorija ili masti stoga mogu odabrati jogurt s manjim udjelom masti ili smanjiti veličinu porcije.
Pri odabiru jogurta zato nije važno gledati samo postotak masnoće. Obratite pozornost i na količinu proteina, prisutnost živih kultura, dodane šećere i ostale sastojke – upravo ti detalji mogu napraviti razliku u nutritivnoj vrijednosti proizvoda.
(Ordinacije.hr)
