Nizozemska je studija pokazala da osobe čije prehrambene navike odražavaju njihovo raspoloženje puno više jedu i unose više kalorija kada su sretni.
Našu prehranu kontroliraju osjećaji, a ne glad. To smo dokazali bezbroj puta: kada smo posegnuli za kolačima ili čipsom nakon prekida, kada smo se “utopili” u tanjuru tjestenine s umakom nakon dugog dana u uredu, kada svaki rođendan obavezno proslavimo kremastom tortom… Postoji razlog zašto se osjećamo bolje kada jedemo ove namirnice, a odgovor leži u neurotransmiteru serotoninu koji donosi osjećaj “blaženstva”.
Stručnjaci upozoravaju: za epidemiju pretilosti više je odgovorno emocionalno prejedanje kada smo sretni nego kada smo tužni, depresivni, tjeskobni ili kada trebamo utjehu! Naime, nizozemski istraživači tvrde kako najviše jedemo kada smo sretni.
Istraživači Sveučilišta u Maastrichtu su analizirali prehrambene navike i mentalno zdravlje gotovo 90 osoba, a zatim su im pokazali video isječak filma ili TV emisije kako bi u njima izazvali pozitivno, neutralno ili negativno raspoloženje. Odmah nakon gledanja klipova, ispitanicima su dali velike staklene zdjele pune čipsem ili čokoladom te su pažljivo izmjerili njihov kalorijski unos nakon svake scene. Suprotno svačijim očekivanjima, osobe koje su procijenili kao emocionalne jedače pojele su više ponuđene hrane nakon gledanja pozitivnog video isječka.
“Većina emocionalnog jedenja veže se s negativnim raspoloženjem,međutim, naši ispitanici nisu prekomjerno jeli kao odgovor na negativne emocije, nego na pozitivne. Ovo bi otkriće moglo biti od važnosti za liječenje pretilosti. Podcrtava važnost pozitivnih osjećaja na prejedanje, koji se uglavnom zanemaruju”, objasnili su stručnjaci u časopisu Appetite.
K. Pužar
