U želji da dotjeraju liniju mnogi od nas pribjegavaju raznim metodama mršavljenja. Većina dijeta – pridržavamo li ih se, doista i daje rezultate. No što kada nakon početnih uspjeha, u obliku nekoliko kilograma manje, kazaljka na vagi jednostavno stane?
Skloni smo pribjeći nekim ekspresnim metodama ili savjetima koje smo čuli od prijatelja, a koji garantirano “pale”. Naravno, put do cilja nikad nije lagan, stoga vam otkrivamo najveće zamke dijeta i zablude prilikom mršavljenja u koje upadamo u najboljoj namjeri:
1. (Pre)ograničen unos kalorija
Dijetu nije dobro temeljiti samo i isključivo na unosu kalorija, odnosno drastično smanjenom unosu kalorija. Istraživanja su pokazala da 1,800 kalorija dnevno ne može zadovoljiti sve nutritivne potrebe ljudskog organizma. Također, unošenje premalo kalorija neće voditi topljenju kilograma – naime, vaš će se metabolizam brzo prilagoditi novonastaloj situaciji i usporiti, pa ćete s vremenom trebati manje hrane da održite težinu. Krajnji rezultat, stoga, neće biti zadovoljavajući: jest ćete manje, no kilogrami će i dalje biti tu.
2. Dijetna hrana i nije tako dijetna!
Osobe koje krenu na dijetu, često posegnu za proizvodima koji nose natpis “nemasno”, “bez šećera”, ili “niskokalorično”. No ovakva hrana, nije uvijek i najbolja za vašu liniju – ona ne zadovoljava sve potrebe vašeg tijela niti osigurava energiju potrebu za vježbanje. Štoviše, rižini vafli, “non fat” keksi i nekalorični napici često kalorijski vrijede jednako kao i uobičajeni proizvodi. Primjerice, tri čokoladna keksa sadrže 11 grama šećera i 140 kalorija, dok tri ‘non fat’ keksa sadrže 12 grama šećera i 120 kalorija –razlika je, dakle, doista neznatna. Štoviše, kada jedete dijetne proizvode, možete doći u iskušenje pojesti i više no što vam treba, jer ste uvjereni da se radi o, “vrlo malo kalorija”.
3. Previše vlakana prebrzo!
Neke dijete temelje se na povećanom unosu vlakana u organizam. No ako ne jedete često takvu vrstu hrane – voće, povrće i cjelovite žitarice, ukoliko ih odjednom počnete uzimati u velikim količinama, postići ćete suprotan učinak. Napuhat ćete se, probava i metabolizam će se usporiti, te ćete iscrpiti tijelo i lišiti ga vode i nutritivnih sastojaka.
Stručnjaci preporučuju da u početku dijete uzimate jedan do dva obroka voća ili povrća, odnosno cjelovitih žitarica, te mjeru polako povećate na šest od 11 porcija cjelovitih žitarica, te osam do 10 porcija voća i povrća.
4. Stroge dijete su loše!
Zdrava dijeta je poput kreme za sunčanje. Morate ju primjenjivati svaki dan, da biste vidjeli pozitivne učinke. Ako je dijeta drastična (uzimanje samo jednog tipa hrane), komplicirana (zahtijeva složene kombinacije hrane) ili nefunkcionalna (konstantno ste gladni), rezultat je loš za vas i vaš organizam – i, jednako loše, nećete se moći pridržavati takvog plana.
D. Šorgić
