S obzirom da dječja pretilost uzima sve veći mah i mališane čini izloženima povišenom riziku od razvijanja mnogih ozbiljnih bolesti, istraživanja koja nude bolji uvid u njeno zaustavljanje od izuzetne su važnosti.
Jedno takvo istraživanje su proveli stručnjaci programa Biheoviornog i društvenog zdravlja pri Fakulteteu za javno zdravstvo New Orleansa.
“S rastućom stopom pretilosti te ranijim pojavljivanjem stanja poput dijabetesa tipa 2, ovakvo je istraživanje ključno za identifikaciju tzv. biomarkera, odnosno bioloških pokazatelja koji već u ranoj životnoj dobi mogu pokazati smjer dijagnoze, liječenja i prevencije“, izjavila je dr. sc. Melinda Sothern, glavna istraživačica i jedna od rijetkih znanstvenica koja je provela studiju o pretilosti u djece i tinejdžera.
Sothern je prethodno zabilježila dokaze koji podržavaju vezu između inzulinske osjetljivosti i udjela masti u jetri te trbušne masti i ukupne masti u tijelu kod adolescenata, a zatim je identificirala dodatne potencijalne rane pokazatelje inzulinske rezistencije i metaboličkog sindroma kod zdrave djece u dobi od sedam do devet godina, uključujući masti u mišićnim stanicama, krvni tlak, tjelesnu aktivnost i porođajnu težinu. Studija je pokazala da su mast u jetri, abdominalna mast i oksidacija masti pretkazatelji inzulinske rezistencije te markeri za rano dijagnosticiranje metaboličkog sindroma.
Narušena metabolička funkcija može biti posljedica dijelom pre- i postnatalnih čimbenika na koje može utjecati trenutna tjelesna aktivnost. Upravo stoga rasa, visoka ili niska trudnička i/ili porođajna težina te niska tjelesna aktivnost zajedno stvaraju fenotip za loše metaboličke funkcije, što dovodi do povećanog rizika za inzulinsku rezistenciju kod male djece.
U svom trenutnom istraživanju, Sothern će ponovno mjeriti indeks tjelesne mase te će, također, analizirati nalaze krvi i tražiti metaboličke i genetske parametre u 100 zdravih pretilih i nepretilih adolescenata (istih onih s kojima je počelo istraživanje). S obzirom na to da su pretilost i metabolički sindrom povezani u svojoj pojavnosti, Sothern na grupi adolescenata ispituje ulogu genetski određenih pro- i protuupalnih spojeva, kao i promjenu u pojavnosti pretilosti i biomarkerima iz razdoblja prije adolescencije i adolescencije. Tijekom tog istog razdoblja ispitat će i doprinos čimbenika iz okoline, poput stresa, ekonomskih neprilika, pogoršanja životnih uvjeta, nasilja, prehrane te tjelesne aktivnosti koja uvelike utječe na ove sastavnice. Istraživači će u obzir uzeti majčinu trudničku težinu te je li se sudionike dojilo, i koliko dugo.
Do danas ni jedna studija nije zabilježila napredovanje pretilosti, inzulinske rezistencije i njihovu pojavnost u razdoblju adolescencije, koristeći objektivne mjere u odnosu na molekularne, društvene i bihevioralne odrednice zdravlja kod multietničke djece i adolescenata. Povezivanje molekularne osnove metaboličkog sindroma kod djece u razvoju s društvenim odrednicama zdravlja, poput stresa pod kojim je majka, utjecaja iz okoline, hrane i tjelesne aktivnosti te bihevioralnih čimbenika, prehrane i vježbe, inovativan je pristup prevenciji i upravljanjem pretilosti.
“Utvrđivanje konkretne uloge spojeva u razvoju budućih metaboličkih bolesti povezanih s pretilosti, omogućit će nam da definiramo genetski profil rizične djece koji bi mogao poslužiti u interventne svrhe za kardiometaboličke bolesti“, zaključuje dr. Sothern.
Ordinacija.hr
