Rabarbara je barbarka s krizom identiteta, a svojim okusom oduševljava ili šokira u Europi još od antičkih vremena.
Rabarbara – barbarka s krizom identiteta
Ova kiselkasta biljka, prepoznatljiva po ružičastim stabljikama i srcolikim zelenim listovima zapravo je povrće, ali najčešće se koristi kao voće, u raznim pitama, kolačima, kompotima i pekmezima.
Upotrebljava se samo stabljika jer je lišće štetno. Ono sadrži puno oksalne kiseline koja je toksična i iako bi trebalo pojesti dosta lišća da bi se osjetile posljedice, bolje je koristiti samo stabljike.
Stabljika je najčešće ružičasta ili grimizna, ali postoje i sorte s blijedo-zelenim stabljikama koje daju veći prinos i jačeg su i robusnijeg okusa.
Oni koji su rabarbaru probali vjerojatno će na sam spomen skupiti usta jer je poznata po svojoj trpkosti i reskom kiselkastom okusu kojeg ne voli svatko, ali ima nas koji je obožavamo.
Odlična je za biskvitne kolače jer poput jabuka zadržava vlagu i tijestu daje sočnost. Isprobajte je u kombinaciji s jagodama, jabukama, ali i u salatama i umacima uz meso. Paše uz sve, od peradi do divljači.
Lako se uzgaja, ali traži hladniju i vlažniju klimu. U Kini se radi ljekovitih svojstava uzgajala stotinama godina i najčešće koristila kao laksativno sredstvo te za snižavanje šećera u krvi. Uz to pokreće metabolizam, ima puno vitamina, minerala, snažan je antioksidans, obiluje polifenolima kojih je još više ako je ispečete.
S obzirom da je transport iz Kine u Europu bio skup, rabarbara je bila rame uz rame sa začinima poput šafrana i cimeta. Srećom, Marco Polo donio je rabarbaru u Europu otkud se kasnije raširila i na druga područja. U SAD-u je naročito popularna i raširena pa se za Dan zahvalnosti obavezno priprema pita od rabarbare, a u bejzbolu rabarbara često označava svađu ili sukob koji izbija na terenu.
Rabarbara je svoje ime dobila po rijeci Volgi, odnosno Rha, uz čije je obale rasla. Budući da je to područje bilo poznato kao barbarsko, njezino grčko ime rhabarbarum ukazuje na to da se radi o barbarki, koja svojim okusom oduševljava ili šokira u Europi još od antičkih vremena.
U šekspirijansko doba koristila se i kao sleng, naročito tijekom žustrih prepirki, kada bi netko povikom “Rabarbaro jedna!” zapravo sugovornika želio malo “pošpotati”.
Ne budite rabarbara, ali kušajte rabarbaru, možda vas ugodno iznenadi.
Sastojci za kalup od 24cm:
- 250 g zobenog brašna (fino sameljite zobene pahuljice)
- 100 g kokosovog brašna
- 100 g mljevenih badema ili lješnjaka
- žlicu psyllium ljuskica
- nekoliko žlica bademovog (ili kravljeg) mlijeka
- oko 6 žlica kokosovog ulja (može i neko biljno poput suncokretovog)
- 2 žlice kokosovog ili nekog drugog šećera
Sastojci za punjenje:
- 3 stabljike rabarbare
- 1kg jagoda
- koricu jednog neprskanog limuna
- pola žličice vanilije u prahu
- po prstohvat cimeta i đumbira
- žlicu psyllium ljuskica i 2 žlice škrobnog brašna
- nekoliko žlica kokosovog ili smeđeg šećera
Priprema:
Pomiješajte zobeno i kokosovo brašno. Za ovaj recept je potrebno vam je pravo kokosovo brašno, a ne mljeveni kokos kakav inače drže u svim trgovinama.
(Ukoliko ne želite raditi ovo bezglutensko, vegansko tijesto, napravite obično od bijelog ili integralnog brašna. Pomiješajte 450g brašna, 50g šećera, 200g maslaca i 1 veće jaje.)
Dodajte mljevene bademe, psyllium, šećer i zatim umijesite tijesto s otopljenim, ohlađenim kokosovim uljem i bademovim mlijekom. Kod količine ulja pripazite jer nisu sva brašna ista i ne popiju jednaku količinu ulja/tekućine. Stoga postupno dodavajte ulje i mlijeko i mijesite, dok ne dobijete loptu koja je kompaktna i lako se odvaja od posude. Loptu malo spljoštite, da dobijete disk i omotajte prozirnom folijom. Stavite tijesto u hladnjak na 30ak minuta.
Operite jagode i rabarbaru. Jagode narežite na polovice ili četvrtine ako su veće, a rabarbaru na šnitice. Pomiješajte, dodajte koricu jednog limuna, šećer, vaniliju i ostale začine. Posipajte mješavinom psylliuma i škrobnog brašna pa ostavite da stoji.
Izvadite tijesto, odvojite malo više od pola i razvaljajte na papiru za pečenje pa stavite u namašćeni kalup za pite. Utisnite u dno i stranice, izbockajte vilicom pa vratite u hladnjak. Ostatak tijesta možete razvaljati i rezati trake, a možete ga i samo izmrviti rukama pa kasnije posipati po voću.
Golo tijesto pecite 10ak minuta u pećnici zagrijanoj na 175°C. Zatim izvadite iz pećnice i posipajte s malo šećera, dodajte voće. Nemojte ulijevati tekućinu koju je voće ispustilo, nego voće malo ocijedite prilikom vađenja iz posude. Po voću posipajte ostatak tijesta i pecite još 30-40ak minuta. Ako primijetite da tijesto odozgo tamni, nakon prvih 15min ga prekrijte papirom za pečenje.
Izvadite iz pećnice, ostavite da se hladi barem 45 minuta kako bi se punjenje ohladilo i stisnulo. Poslužite samo ili uz tučeno vrhnje, sladoled.
Foto: Jedozovni duo
