Zimska prehrana obično je nešto siromašnija, posebno povrćem, a na repertoaru je jača hrana. Manjak u jelovniku možete nadoknaditi vrlo jednostavno – krumpirom.
Krumpir je jeftin, svima dostupan, ima ga cijele godine i vrlo je zahvalan za pripremu. Može se pripremiti na bezbroj načina: u juhama, kao predjelo, prilog ili glavno jelo, pa i desert, a može ga se peći, kuhati, pirjati… Stoga, jelovnik s krumpirom ne može biti dosadan.
Ako je krumpir pravilno uskladišten, visoku kvalitetu i hranjivost zadržava mjesecima.
Zbog sastava, krumpir je i lako probavljiva namirnica. Odlikuje ga velika količina škroba, obilje minerala (između ostalih kalcij i jod) i vitamina (C vitamin te vitamini B skupine). Minerali i vitamini koncentrirani su ispod ljuske krumpira, pa je preporučljivo guliti što tanji sloj. Najzdraviji je zato krumpir kuhan u ljusci, i to u poklopljenoj posudi. Također, krumpir neutralizira i smanjuje kiselost.
Krumpir odlično ide s gotovo svim ostalim namirnicama, zato su ideje oko pripreme gotovo neiscrpne. Spomenimo jela poput krumpira punjenog sirom, krumpira s pršutom, s maslinovim uljem, s peršinovim listom, krumpir s crvenom paprikom i lukom, s vlascem, može se pripremiti i pijani krumpir s pivom, od krumpira se rade musake (mesne i povrtne), kuha se kao pire, priprema se na salatu, od njih se rade valjušci, okrughce sa sirom, šljivama, marelicama, kombinira se u složencima i loncima s mesom i povrćem, s jajima, da ne zaboravimo jednostavne, ali neodoljive ličke police.
Krumpir ne deblja. Krivac za takvo mišljenje su dodaci i hrana s kojom ga kombiniramo. No, ako se dodaci kontroliraju i ako se krumpir ne prži u dubokoj masti ili ne priprema sa previše masnim mesom, većih opasnosti nema. I savjet za kraj – jela od krumpira jedite svježa. Nije poželjno podgrijavati ih niti ih jesti dan nakon pripreme.
K. Ramić