Suhe šljive, često nepravedno zanemarene, predstavljaju pravu nutritivnu bombu s impresivnim nizom zdravstvenih dobrobiti. Odavno poznate kao prirodni lijek za probavu, znanost danas potvrđuje njihov nevjerojatan učinak na zdravlje kostiju, srca i regulaciju šećera u krvi.
Iako su najpoznatije kao saveznik u borbi protiv zatvora, suhe šljive nude daleko više od laksativnog učinka. Njihova tajna leži u jedinstvenoj kombinaciji topivih i netopivih vlakana, prirodnog šećernog alkohola sorbitola te fenolnih spojeva koji zajedno potiču redovito pražnjenje crijeva i podržavaju zdravu crijevnu floru. Netopiva vlakna daju stolici masu, dok sorbitol djeluje kao osmotski agens, privlačeći vodu u debelo crijevo i time olakšavajući prolaz. Istraživanja su čak pokazala da je konzumacija suhih šljiva učinkovitija u liječenju kronične opstipacije od psyllium vlakana, popularnog dodatka prehrani. Upravo zbog toga, smatraju se jednim od najučinkovitijih prirodnih rješenja za probavne tegobe.
Zdravlje kostiju
Jedna od najimpresivnijih i manje poznatih dobrobiti suhih šljiva jest njihov izvanredan utjecaj na zdravlje kostiju, posebice u prevenciji osteoporoze. Pokazale su se iznimno korisnima za žene u postmenopauzi, koje su pod povećanim rizikom od gubitka koštane mase. Znanstvene studije, uključujući i one koje je proveo Penn State University, otkrile su da dnevna konzumacija oko 50 grama suhih šljiva, što odgovara količini od pet do šest komada, može pomoći u očuvanju mineralne gustoće kostiju kuka i smanjiti rizik od prijeloma. Ovaj zaštitni učinak pripisuje se bogatstvu nutrijenata ključnih za kosti, poput vitamina K koji pomaže u transportu kalcija, te minerala kao što su kalij, magnezij i bor, koji zajedno doprinose čvrstoći i strukturi kostura.
Suhe šljive izvrstan su izvor kalija, esencijalnog minerala koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka opuštanjem krvnih žila i neutraliziranjem učinka viška natrija.
Osim za kosti, redovita konzumacija ovog sušenog voća može značajno pridonijeti i zdravlju kardiovaskularnog sustava. Suhe šljive izvrstan su izvor kalija, esencijalnog minerala koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka opuštanjem krvnih žila i neutraliziranjem učinka viška natrija. Porcija od samo nekoliko šljiva može osigurati značajan dio preporučenog dnevnog unosa kalija. Nadalje, topiva vlakna, poput pektina, pomažu u snižavanju razine “lošeg” LDL kolesterola, čime se smanjuje rizik od nakupljanja plaka u arterijama. Uz to, obilje antioksidansa štiti krvne žile od oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom, dodatno čuvajući zdravlje srca.
Unatoč slatkom okusu, suhe šljive imaju iznenađujuće nizak glikemijski indeks, koji se kreće oko 29, što znači da ne uzrokuju nagli skok šećera u krvi. Njihova vlakna i sorbitol usporavaju apsorpciju glukoze, osiguravajući postepeno otpuštanje energije i stabilniju razinu šećera. To ih čini pogodnim međuobrokom čak i za osobe koje paze na unos šećera. Bogate su i snažnim antioksidansima, prvenstveno polifenolima poput klorogenske i neoklorogenske kiseline, koji štite stanice od oštećenja slobodnim radikalima i smanjuju upalne procese u tijelu, čime doprinose prevenciji brojnih kroničnih bolesti.
Širok spektar djelovanja i preporučene količine
Osim navedenih ključnih prednosti, suhe šljive doprinose općem zdravlju na brojne druge načine. Dobar su izvor željeza pa mogu pomoći u borbi protiv anemije, dok vitamini A i C jačaju imunosni sustav. Bakar i željezo u njima važni su za zdravlje kose i sprječavanje njezina ispadanja, a antioksidansi usporavaju proces starenja kože. Za većinu ljudi, preporučena dnevna količina je od dva do šest komada, što je dovoljno za postizanje probavnih i općih zdravstvenih koristi bez neželjenih nuspojava. S ovom količinom osigurava se dobar unos vlakana, kalija i drugih važnih nutrijenata.
Tko treba biti oprezan
Iako su iznimno zdrave, neki bi trebali pripaziti s njihovom konzumacijom. Zbog visokog udjela vlakana i sorbitola, prevelik unos, osobito ako niste navikli, može uzrokovati nadutost, plinove ili proljev. Osobama s osjetljivim probavnim sustavom, poput onih sa sindromom iritabilnog crijeva, savjetuje se postepeno uvođenje u prehranu. Također, zbog visokog sadržaja kalija, osobe s kroničnom bubrežnom bolešću trebaju se posavjetovati s liječnikom prije nego što ih uvrste u svoj jelovnik. Dijabetičari, unatoč niskom glikemijskom indeksu, trebaju voditi računa o veličini porcije zbog ukupne količine prirodnih šećera.
( Ordinacija.hr )
