Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje više od 3 i pol milijuna Europljana oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, među kojima čak 132.000 od melanoma.
Zloćudni tumori kože imaju najbržu rastuću incidenciju od svih tumora. O tome govori podatak da više od 22.000 Europljana umire od melanoma.
Prema podacima Registra za rak RH 2014., registrirano je 587 novooboljelih od melanoma te se prosječno otkrije 13,7 oboljelih na 100.000 stanovnika.
Ovaj iznimno biološki potentan tumor bilježi značajan porast u incidenciji u posljednjih 30 godina, čak 149 % za muškarce i 130 % za žene. Porast broja oboljelih ima sigurno veze s klimatskim promjenama, ali i s trendom preplanulosti i povećanim brojem odlazaka u solarij. Ljudi vrlo često ne slušaju savjete stručnjaka i smatraju kako se bolest događa nekome drugome, no valja biti svjestan opasnosti i ponašati se odgovorno.
Tim smo povodom razgovarali sa prof. dr. sc. Mirna Šitum, pročelnicom Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba, Predstojnicom Klinike za kožne i spolne bolesti Kliničkoga bolničkoga centra “Sestre milosrdnice” i voditeljicom Referentnog centra za melanom MZRH.
1. Koliko je edukacija važna i postoji li mjesto gdje građani mogu dobiti potrebne informacije?
Edukacija je iznimno važna i treba je provoditi sustavno i kontinuirano, pri čemu su javnozdravstvene akcije odličan alat. Zahvaljujući upravo javnozdravstvenim preventivnim akcijama, u više od 50 % oboljelih, dijagnosticira se lokaliziran melanom bez metastaza. Grad Zagreb i Gradski ured za zdravstvo uz pomoć dermatologa i onkologa već 10. godinu za redom organiziraju javno zdravstvenu akciju «Djeluj sada!» u sklopu koje građani imaju priliku bez uputnice pregledati madeže te se savjetovati sa stručnjacima na koji način djelovati preventivno te kako se zaštiti od negativnog djelovanja sunca. Ove godine akcija je održana 27. svibnja na Jarunu te smo u sklopu iste pregledali 1.087 građana. Kliničkim i dermatoskopskim pregledom otkriveno je 130 različitih zloćudnih tumora kože od kojih čak 14 melanoma.
2. Utječe li izlaganje suncu u mladosti na pojavu melanoma u starijoj životnoj dobi?
Naravno da može utjecati, pogotovo ako je osoba u mladosti imala opekline od sunca, koje često znaju biti popraćene mjehurima. Apeliramo na građane da se pridržavaju savjeta stručnjaka kad je u pitanju izlaganje kože suncu, jer koža pamti sve. Koža ima gotovo neizbrisivo pamćenje i kroz godine nagomilava oštećenja stanica uzrokovana UV zrakama. Stanice kože imaju ograničenu mogućnost popravaka takvih oštećenja, ali samo do određenog stupnja oštećenja. Ovaj proces je odgovoran za prerano starenje kože, tzv. fotostarenje, ali može dovesti i do zloćudne preobrazbe stanica u koži te posljedično stvaranja zloćudnih tumora kože.
3. Tko se nalazi u ugroženoj skupini i zašto?
Srednja dob pojave melanoma je oko 60-e godine života za većinu pacijenata osim za jedan osobit oblik melanoma- lentigo maligna melanom, koji nastaje iz tzv. „staračkih fleka“ na područjima kože koja su stalno izložena UV zrakama (lice, vrat i nadlanice). a koji se javlja u 8. i 9.desetljeću života. No, zadnjih godina sve je veći broj oboljelih u mlađim dobnim skupinama. Kao što smo gore naveli, kod muškaraca u dobnoj skupini od 30 do 39 godina u 2014.g. melanom je bio jedan od tri najčešća zloćudna tumora. Pojava melanoma kod mlađih žena povezuje se s pretjeranom upotrebom solarija. Kod djece i u pubertetu bolest se pojavljuje rijetko. Poseban rizik za razvoj svih zloćudnih tumora kože imaju osobe koje rade na otvorenom (ratari, ribari, mornari…).
4. Može li osoba sama prepoznati radi li se o zloćudnoj promjeni i kako ju prepoznati u vlastitom domu?
Uvijek savjetujemo da osoba obavi prvi pregled kod dermatologa kako bi se mogle odrediti smjernice za daljnje ponašanje i ev. dinamiku praćenja. Pri prvom pregledu određuje se fototip pacijenta, broj i izgled madeža, uzima se obiteljska i osobna anamneza, a daljnje kontrole ovisit će o tome radi li se o pacijentu s povišenim rizikom za razvoj zloćudnih tumora kože ili ne. Pacijentima koji nemaju povećani rizik savjetuju se samopregledi kože, fotoprotekcija i podučava ih se načinima raspoznavanja zloćudnih promjena (ABCDEF metoda ili znak „ružnog pačeta“). Ukoliko dođe do pojave sumnjive promjene tada se javljaju liječniku obiteljske medicine koji ih dalje upućuje dermatologu. Pacijenti koji pripadaju rizičnoj skupini naručuju se na redovite kontrole svakih 6-12 mjeseci, naravno ovisno opet o anamnezi, broju i izgledu madeža.
Najvažniji znakovi koji upućuju na zloćudnu preobrazbu madeža izraženi su u poznatom ABCDEF pravilu koje naglašava promjenu oblika prethodno mirnog madeža (A- engl. asymmetry), neoštru ograničenost od okolne kože (B- engl. border), pojačanje pigmentacije, osobito pojavu neravnomjerne pigmentacije (C- engl. color), naglo povećanje madeža, većinom iznad 6 mm u promjeru (D- engl. diameter), izdignuće (E- engl. elevation) i osjećaj svrbeža, peckanja ili nelagode oko nevusa (F-engl.feeling).
Spomenula sam i znak „ružnog pačeta“ što označava pojavu sasvim novog, posve drugačijeg madeža koji svojim izgledom potpuno odskače od svih drugih promjena na koži.
5. Prema nekim informacijama na našim otocima ima najviše oboljelih. Zašto je tako?
S obzirom na zemljopisni položaj naših otoka i veliki broj sunčanih dana, s obzirom na zanimanja kojima se otočani bave, s obzirom da su im hobiji vezani za otvoren i suncu izložen životni prostor, sasvim je logično očekivati veći broj oboljelih od karcinoma kože koji nastaje baš kao posljedica kumulativnog, dugogodišnjeg i cjeloživotnog izlaganja UV zračenju. Također je za očekivati da će određeni oblici melanoma, kao što je već opisivani lentigo maligna melanom, biti češći u otočnog stanovništva. No, ostali češći oblici melanoma se najčešće dijagnosticiraju u osoba koje se povremeno i naglo izlažu suncu, a većinom imaju svijetlu kožu. Stoga je u Europi najveći broj oboljelih u skandinavskim zemljama i u Švicarskoj.
Potaknuti činjenicama o posebnoj ugroženosti stanovnika na našim srednjedalmatinskim otocima, ove godine ćemo tradicionalnu javno-zdravstvenu preventivnu akciju borbe protiv zloćudnih tumora kože „Euromelanoma dan“ provesti na otoku Visu. Od 9. do 11 lipnja u ambulantama Doma zdravlja u Visu i u Komiži, 21 dermatolog će obavljati besplatne preglede stanovnika.
6. Jasno je kako su posljedice neliječenja i veliki troškovi za državu, što se poduzima kako bi se oni smanjili?
Troškovi liječenja su izrazito veliki i upravo iz tog razloga smatramo kako je vrlo važno ulagati u preventivne akcije poput javnozdravstvene akcije «Djeluj sada!» s ciljem edukacije građana i sprječavanja pojavnosti melanoma u budućnosti. U cilju što šire edukacije građana, Grad Zagreb je još 2014. na 8 lokacija (Športsko rekreacijski centar Jarun – Jarunska obala, Park Bundek – zapadni dio jezera, Savski nasip – neposredno u blizini Boćarskog doma, izlozi Gradskih ljekarni Zagreba na 5 lokacija: Trg bana Josipa Jelačića 3, Ozaljska 1, Grižanska 4, Draškovićeva 13 i Ilica 43) postavio uređaje za mjerenje UV indeksa koji podsjećaju građane na važnost zaštite kože od sunca. Osim što prikazuju trenutačni UV indeks, uređaji sugeriraju i odgovarajući SPF faktor koji je poželjno nanijeti na kožu kako bismo je adekvatno zaštitili od sunca. Ove godine u suradnji s Udrugom „Zdravi pod suncem“ planira se proširiti mreža mjerača UV indeksa i uz Gradske bazene na ŠRC Šalata, Utrine i Mladost.
7. Postoje li pravilnik vezan za sunčanje u solariju?
Unazad dvije godine u Ministarstvu zdravstva RH osnovano je povjerenstvo za izradu pravilnika o neionizirajućem zračenju u koje spada UV zračenje. Taj Pravilnik regulira i pitanja tržišta umjetnih izvora UV zračenja naglašavajući njegovu štetnost za ljudsko zdravlje. Svakako je pred nama inicijativa prema državnim institucijama da se zakonom regulira ograničenje uporabe solarija čije zračenje je ozbiljna znanost od 2007.g. proglasila kancerogenim zračenjem prvog stupnja.
Ana Abrahamsberg/Večernji list
Foto: Shutterstock
