Smatra se namirnicom kojoj se pripisuju antikancerogena svojstva zbog visokog sadržaja antioksidansa. Iako ima preko 90% vode u sebi, 100 grama ovog ploda sadrži čak 190 mikrograma beta karotena, provitamina vitamina A i 32 miligrama vitamina C.
Uz lubenicu, jedna od voćki u kojoj brojni najradije guštaju tijekom vrućih ljetnih dana je i dinja. Iako ju brojni svrstavaju u voće, dinja je zapravo, kao i lubenica, povrće iz obitelji tikvovki, u koju spadaju i buče, krastavci i tikvice. Narančasta boja ovog sočnog ploda ukazuje na obilje karotena koji je snažan antioksidans. Smatra se da potječe iz Azije gdje je bila poznata još 1.000 godina prije nove ere, a na naše prostore donijeli su je moreplovci iz Afrike.
Dinja se smatra namirnicom kojoj se pripisuju antikancerogena svojstva zbog visokog sadržaja antioksidansa. Iako ima preko 90% vode u sebi, 100 grama ovog ploda sadrži čak 190 mikrograma beta karotena, provitamina vitamina A i 32 miligrama vitamina C. Iako je nešto kaloričnija od lubenice, 150 grama dinje sadrži tek 53 kalorije, 0,3 g masti, 13 g ugljikohidrata, 1,4 g vlakana, 30% dnevne količine vitamina A te 78% dnevne količine vitamina C.
Smanjuje rizik razvijanja astme
Ova slasna voćka obiluje antioksidansima kolinom, zeaksantinom i beta karotenom, koji pružaju zaštitu od niza bolesti. Jedete li dinju tako štite i zdravlje očiju, a neke su studije pokazale i da karotenoidi koje sadrži usporavaju destruktivni proces u retini i retinalnom pigmentu koji vodi do makularne degeneracije, bolesti središnjeg dijela mrežnice koja se obično javlja kod starijih osoba.
Rizici razvijanja astme niži su kod ljudi koji konzumiraju veće količine određenih nutrijenata. Jedan od njih je i beta karoten, pronađen u žutom i narančastom voću poput dinje, bundeve, mrkve i zelenog lisnatog povrća poput špinata i kelja. Vitamin C također je važan je nutrijent koji štiti od astme, pomaže protiv gubitka kisika te smanjuje rizik od alergijskih reakcija, a dinja ga sadrži u velikim količinama.
Zbog obilja vlakana i vode prevenira zatvor i pomaže u regulaciji probave, zdravlju probavnog trakta i izbacivanju toksina iz crijeva.
Ova voćka sadrži i vlakna, kalij, vitamin C i kolin koji podupiru zdravlje srca. Konzumacija hrane bogate kalijem pomaže u regulaciji nivoa natrija što je važno kod tretmana visokog tlaka. Naime, kalij pomaže organizmu u oslobađanju viška natrija i tako smanjuje povišen krvni tlak. Unos kalija povezan je i sa smanjenim rizikom od kapi i gubitka mišićne mase. Ovaj mineral čuva gustoću kostiju te sprječava nastanak bubrežnih kamenaca.
Dinja je bogat izvor i antioksidansa koji igraju zaštitnu ulogu u očuvanju zdravih stanica tijela od oštećenja i upala koje mogu dovesti do raka. Tako su mnoge studije pokazale da dinje mogu biti korisne u prevenciji raka crijeva, prostate, dojke, endometrija, pluća i raka gušterače.
Također, spada i u lako probavljivu hranu i preporučuje se jesti na prazan želudac. Dobar je izbor i za one osjetljivog želuca jer sadrži enzime te ne troši energiju organizma na probavljanje hrane. Zbog obilja vlakana i vode prevenira zatvor i pomaže u regulaciji probave, zdravlju probavnog trakta i izbacivanju toksina iz crijeva.
Čisti ten, štiti od UV zraka…
Kolin je važan nutrijent u dinji koji pomaže boljem snu, učenju i memoriji. Bitan je i za održavanje elastičnosti staničnih membrana, transmisiju živčanih impulsa, iskorištavanje masti i smanjivanje kroničnih upala. Redovito konzumiranje dinje pomaže u smanjenju oksidativnog stresa te tako smanjuje upalne procese koji mogu dovesti do razvoja artritisa.
Osim toga, redovita konzumacija dinje odlična je i za ljepotu kože i kose. To je zbog utjecaja vitamina A koji je nužan za proizvodnju sebuma koji vlaži kožu i kosu te je esencijalan za njihov rast. Vitamin A bitan je za čisti ten, a također može pomoći i u zaštiti od UV zraka koje uzrokuju brže starenje kože. Tu je i vitamin C koji je važan za izgradnju i održavanje kolagena koji koži i kosi daje strukturu. Upravo je zbog toga dinja idealan saveznik u borbi protiv bora i preranog starenja, a osim u prehrani može se koristiti i direktno na koži ili kosi, u ulozi maske ili regeneratora.
Iako se za konzumaciju preferira sočno meso dinje, u nekim narodima Južne Amerike i Azije najpopularnije su koštice koje se konzumiraju kao grickalice.
Ova se voćka nerijetko nađe i na suhomesnatim platama u društvu pršuta. Najčešće se poslužuju kao predjelo, a redovita konzumacija upravo takvih zalogaja, osigurava vam brže postizanje osjećaja sitosti. Točnije, započnete li primjerice ručak ili večeru takvim predjelom, spriječit ćete pretrpavanje hranom i osjećaj težine nakon obroka.
Iako se za konzumaciju preferira sočno meso dinje, u nekim narodima Južne Amerike i Azije najpopularnije su koštice koje se konzumiraju kao grickalice. Sadrže proteine, vlakna i omega-3 masne kiseline u obliku alfa-linolenske kiseline. Sjemenke dinje i njenog srodnika buče, ističu stručnjaci, pokazale su se izvanredne u suzbijanju prijevremenog starenja i sprječavanju nastanka malignih oboljenja prostate, pa se njihova upotreba preporučuje osobama sklonima bolestima prostate.
(Ordinacija.hr)
