Slab rad štitnjače čest je uzrok debljanja, umora, kao i neobjašnjivih bolova, a povezuje se i s ozbiljnim bolestima, uključujući povećan rizik od demencije. Ipak, kažu stručnjaci, mogu proći godine dok se stanje ne dijagnosticira, a za simptome se često okrivljuje depresija ili menopauza.
Štitnjača proizvodi dva ključna hormona – trijodtironin (T3) i tiroksin (T4) – koji pomažu regulirati ključne tjelesne funkcije, uključujući otkucaje srca, temperaturu i raspoloženje.
Pretjerano aktivna štitnjača (hipertireoza) je kada su razine ovih hormona previsoke, što uzrokuje simptome poput lupanja srca, brzog gubitka težine, znojenja i svrbeža.
Ali puno je češća hipotireoza, gdje žlijezda proizvodi premalo hormona, što dovodi do debljanja, umora, osjećaja hladnoće, zatvora te suhe kože i kose.
Žene imaju deset puta veću vjerojatnost da će biti pogođene od muškaraca, iako nije jasno zašto – a najčešći okidač za oba problema sa štitnjačom je autoimuno stanje, gdje tijelo pogrešno napada tkivo štitnjače.
Ostali uzroci uključuju nedostatak joda, lijekove kao što je amiodaron za poremećaje srčanog ritma, a mogu je potaknuti i virusne infekcije, uključujući Covid-19.
Ako se ne liječe, stanja štitnjače mogu imati razoran učinak na zdravlje. Godine 2022. istraživanje u časopisu Neurology povezalo je nedostatak štitnjače u kasnijem životu s 81 posto povećanim rizikom od razvoja demencije.
Zbunjujući simptomi
Ipak, potrebno je u prosjeku 4 i pol godine da se dijagnosticira stanje štitnjače, prema studiji koju su 2023. godine proveli istraživači sa Sveučilišta Aberdeen. Dio problema je u tome što širok raspon simptoma poremećaja štitnjače može značiti da se lako pogrešno dijagnosticira – često kao menopauza ili problemi s mentalnim zdravljem, prema dobrotvornoj organizaciji The British Thyroid Foundation.
Međutim, složenost stanja navela je stručnjake da izraze zabrinutost da se, dok se nekim pacijentima ne postavlja dijagnoza, što je zabrinjavajuće, drugima postavlja pretjerana dijagnoza i pretjerano se liječe, s potencijalno ozbiljnim posljedicama.
Dr. Salman Razvi, konzultant endokrinolog i viši klinički predavač na Sveučilištu Newcastle, kaže da se problem djelomično svodi na činjenicu da je definicija ‘normalne’ funkcije štitnjače ‘minsko polje’. Iako postoji široki ‘referentni raspon’ za ‘normalno’, laboratoriji za testiranje ponekad koriste malo drugačije raspone — što znači da, teoretski, rezultati i dijagnoze mogu varirati ovisno o tome gdje imate test.
Ova 4 simptoma mogu otkriti da je za vaše loše raspoloženje i umor kriva štitnjača
Drugi je problem što se uzorci korišteni za stvaranje ovih referentnih raspona često uzimaju od zdravih, mladih dobrovoljaca, dok u stvarnom životu ‘liječimo starije ljude i ljude na različitim lijekovima koji bi mogli utjecati na rezultate’, dodaje.
Drugim riječima, ono što je normalno ili nenormalno za svakog pacijenta možda nije u skladu s referentnim rasponom – a na temelju njihove dobi ili općeg zdravlja, nekima bi moglo koristiti liječenje na nižem pragu, dok drugima možda uopće ne bi bilo potrebno liječenje, kaže Dr Razvi.
Čini se da nedavna istraživanja to potvrđuju. Studija objavljena u časopisu Plos One 2022. godine, koja je analizirala uzorke krvi na TSH i T4 kod 100.000 ljudi, zaključila je da se ‘razine hormona štitnjače mijenjaju tijekom života osobe i variraju između spolova’.
Visoke razine TSH i niske razine T4 upućuju na premalo aktivnu štitnjaču – ali ‘kada ste u 80-ima, malo visoka razina TSH ne izgleda kao da je povezana s bilo kakvom štetom’, kaže dr. Razvi.
Pacijenti koji su stariji također mogu biti osjetljiviji na neželjene nuspojave prevelike količine levotiroksina, kao što su osteoporoza i fibrilacija atrija.
Štoviše, studija iz 2017. objavljena u New England Journal of Medicine, koja je uključivala 700 starijih od 65 godina s graničnom hipotireozom, pokazala je da liječenje levotiroksinom nije poboljšalo ključne simptome kao što je umor.
Možda ćemo morati malo više tretirati mlade ljude nego što to činimo – a starije malo manje. Za mlađe ljude – u 40-ima i 50-ima – postoje dokazi da bi liječenje ove granične ili subkliničke funkcije štitnjače moglo poboljšati kardiovaskularne ishode, na primjer, kaže dr. Taylor.
Liječenje je posebno važno u trudnoći
Postoje situacije u kojima je važnije liječiti čak i najmarginalnije promjene u funkciji štitnjače, kao što je tijekom trudnoće.
Godine 2021., istraživanje britanskih liječnika, objavljeno u časopisu The Lancet, sugeriralo je da bi žene koje imaju ponovljeni pobačaj – tri ili više prekida trudnoće zaredom – trebale testirati funkciju štitnjače, čak i ako nemaju druge simptome hipotireoze.
Sada postoje dokazi koji upućuju na to da subklinička hipotireoza povećava rizik od pobačaja i nepovoljnih ishoda trudnoće, poput prijevremenog poroda i preeklampsije’, kaže Rima Dhillon-Smith, jedna od istraživačica i specijalistica opstetricije i ginekologije. u Birminghamskoj bolnici za žene i djecu.
Štitnjača deblja ili debljina remeti rad štitnjače?
Neželjeno debljanje čest je okidač za sumnju na nedovoljan rad štitnjače. No dok hipotireoza može uzrokovati gomilanje kilograma, postoje neki prijedlozi da odnos ide u oba smjera; da u nekim slučajevima debljanje remeti rad štitnjače.
A. H.
