Anonimno pitanje čitatelja otvorilo je važnu temu o granicama, sigurnosti djece i tome kako prepoznati ponašanja koja mogu upućivati na seksualno uznemiravanje ili zlostavljanje.
“Zanima me može li se trudnoća izazvati maženjem, grljenjem, povremenim poljupcem, u odjeći, u sjedećem položaju… U pitanju je starija osoba koja, bez loše namjere, radi navedeno, ali me zanima može li se išta dogoditi”. Pitanje je koje je anonimno pristiglo na Ordinacija.hr putem kanala pitanja čitatelja i da budemo posve iskreni prilično nas zabrinulo.
Budući da je pitanje anonimno, a redakcija nema uvid u identitet pošiljatelja, kao ni okolnosti situacije, uvijek postoji mogućnost da se iza ovakvog upita nalazi maloljetna osoba koja možda još ne prepoznaje da se nalazi u potencijalno zabrinjavajućoj ili neprimjerenoj situaciji.
Upravo zato odlučili smo na ovo pitanje ne odgovoriti samo u rubrici pitanja čitatelja, već otvoriti širu temu i dodatno osvijestiti važnost prepoznavanja neprimjerenih ponašanja, zaštite vlastitih granica te pravodobnog traženja pomoći i odgovarajuće reakcije – bez obzira tko imao koliko godina.
Na pitanje odgovara psihologinja Bernarda Škegro, koja ističe da je, osim samog pitanja o mogućnosti trudnoće, važno obratiti pažnju i na širi kontekst opisanog ponašanja.
– Prema opisu situacije, trudnoća se ne može ostvariti grljenjem, maženjem, ljubljenjem ili kontaktom preko odjeće. Prilikom čitanja pitanja pažnju ne privlači samo pitanje o mogućnosti trudnoće, već i dio u kojem se navodi da je riječ o “starijoj osobi koja bez loše namjere radi navedeno”. Takva formulacija može otvoriti pitanje zašto se javila potreba unaprijed objasniti namjeru te osobe. Ponekad ljudi to čine kada pokušavaju uvjeriti sebe da ono što se dogodilo nije bilo problematično, iako su pritom možda osjetili nelagodu ili zbunjenost. U svakom odnosu fizička bliskost treba biti dobrovoljna i ugodna za sve uključene osobe – napominje psihologinja.
Seksualno zlostavljanje ne uključuje samo fizički kontakt
Važno je naglasiti da seksualno zlostavljanje djece i maloljetnika ne podrazumijeva samo najteže oblike nasilja, već može uključivati različita ponašanja kojima se narušavaju djetetove granice, sigurnost i dostojanstvo.
Seksualna zlostavljanja djece, kako stoji na službenim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), uključuju aktivnosti u kojima počinitelj vrši fizički kontakt s djetetom na način da dodiruje dijete po intimnim dijelovima tijela neovisno o tome je li dijete odjeveno ili ne, seksualni kontakti bez pristanka ili s djetetom mlađim od 15 godina, silovanja, prisiljavanje ili poticanje djeteta da sudjeluje u seksualnim aktivnostima na svom tijelu ili na tijelu druge osobe, neželjena ponašanja spolne naravi odnosno spolna uznemiravanja ranjive osobe.
Seksualno zlostavljanje može se dogoditi u različitim okolnostima i ne mora uvijek uključivati otvorenu prisilu ili nasilje. Upravo zato je važno razumjeti da dijete zbog svoje dobi, razvoja i odnosa ovisnosti prema odraslima često nije u mogućnosti prepoznati neprimjereno ponašanje, jasno izraziti neslaganje ili razumjeti njegove posljedice.
Granice se moraju poštovati i u stvarnom i u digitalnom svijetu
– Ako je neki događaj izazvao uznemirenost ili osjećaj da osoba nije mogla reći „ne“, važno je potaknuti razgovor s odraslom osobom od povjerenja ili stručnjakom. Razgovor ne znači da će se unaprijed donositi zaključci o onome što se dogodilo, već da osoba može dobiti podršku i pomoć u razjašnjavanju vlastitih osjećaja. Posebno kod maloljetnih osoba važno je naglasiti da imaju pravo na tjelesne granice i na odnose u kojima se osjećaju sigurno i poštovano – savjetuje psihologinja Škegro.
Valja spomenuti i seksualno zlostavljanje u digitalnom okruženju koje se u današnje vrijeme sve češće događa. Online seksualno zlostavljanje djece i maloljetnika uključuje različite oblike ponašanja kojima počinitelji pokušavaju ostvariti seksualnu korist ili kontrolu nad djetetom putem interneta i digitalnih platformi. Kako ističu iz MUP-a, takva ponašanja uključuju, među ostalim, mamljenje djeteta na susret radi seksualnog iskorištavanja, uvjeravanje, poticanje ili vrbovanje djeteta da snima i dijeli snimke seksualnog sadržaja, kao i prikazivanje pornografskih sadržaja djeci.
Također, dodaju, svako posjedovanje, pokazivanje, slanje, objavljivanje ili razmjenjivanje fotografija i snimki na kojima su prikazani spolni organi djeteta ili je dijete prikazano u seksualno eksplicitnom ponašanju predstavlja kazneno djelo, kao i svjesno pristupanje takvom sadržaju.
Seksualno zlostavljanje strogo se kažnjava
Seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece predstavljaju teška kaznena djela za koja su predviđene stroge sankcije. Uz kažnjavanje počinitelja, posljednjih godina sve se više naglašava i potreba za učinkovitijom zaštitom djece, pravodobnim prepoznavanjem rizika te pružanjem podrške žrtvama.
Na razini Europske unije dodatno se jača kaznenopravni okvir koji se odnosi na seksualno zlostavljanje i seksualno iskorištavanje djece. Nova pravila usmjerena su na obuhvaćanje različitih oblika zlostavljanja, uključujući ona koja se događaju putem interneta i uz korištenje novih tehnologija, strože kažnjavanje počinitelja te učinkovitiji kazneni progon.
Posebno se naglašava da posljedice seksualnog zlostavljanja mogu biti dugotrajne te da žrtve moraju imati pristup zdravstvenoj, psihološkoj i pravnoj pomoći. Cilj takvih mjera nije samo kažnjavanje počinitelja, već i stvaranje sustava u kojem će djeca biti bolje zaštićena, a žrtve ohrabrene da potraže pomoć.
Gdje i kako potražiti pomoć?
Ako postoji sumnja na seksualno uznemiravanje ili zlostavljanje maloljetne osobe, pomoć i podršku moguće je potražiti putem sljedećih kontakata:
Hitne prijave i zaštita djeteta
192 – Policija: za prijavu sumnje na kazneno djelo i zaštitu djeteta.
112 – Jedinstveni broj za hitne službe: u hitnim situacijama povezuje pozivatelja s nadležnim službama.
Red Button (MUP): internetska platforma za prijavu seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja djece, posebno kada se nasilje događa putem interneta.
Savjetovanje i psihološka podrška
116 111 – Hrabri telefon za djecu: besplatna i anonimna linija za djecu.
0800 0800 – Hrabri telefon za roditelje: podrška roditeljima i odraslima koji su zabrinuti za sigurnost djeteta.
116 006 – Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja: besplatna pravna i psihološka podrška žrtvama.
01 6119 444 – Ženska soba (Centar za žrtve seksualnog nasilja): stručna pomoć i savjetovanje.
0800 655 222 – Ženska pomoć sada: SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja.
01 4833 888 – Plavi telefon: linija za pomoć djeci i odraslima.
Važno je naglasiti da za prijavu sumnje na seksualno zlostavljanje djeteta nije potrebno imati sve dokaze niti potpuno potvrđenu informaciju. Dovoljno je postojanje zabrinutosti i sumnje kako bi nadležne službe mogle procijeniti situaciju i poduzeti potrebne korake za zaštitu djeteta.
Stoga, tko god da je poslao ovo pitanje, kao i svima drugima koji se nalaze u situacijama koje su im neprimjerene, čudne, nelagodne, najvažniji savjet koji možemo dati jest da o onome što se dogodilo razgovaraju s nekim kome vjeruju. To može biti član obitelji, bliska osoba, stručnjak ili druga odrasla osoba koja može pružiti podršku i pomoći u razjašnjavanju osjećaja. Jer nije sramotno potražiti pomoć – štoviše hrabro je!
(Ordinacija.hr)
