Ušli smo u doba kad se zima osjeća u zraku, ali i u mnogim ljekarnama. Zimski mjeseci često donose pojačanu uporabu antibiotika, no jesu li oni uvijek naši saveznici ili postoje neke opasnosti kojih moramo svi biti svjesni?
Zimski mjeseci donose ne samo hladnoću već i povećanu potrebu za primjenom antibiotika. No, znate li da se liječnici mogu naći pred zidom kad imamo bakterijsku infekciju jer mnogi od antibiotika više ne djeluju na bakterije kako bi trebali?
Neracionalna uporaba antibiotika, posebno u slučajevima kad nisu potrebni, pridonosi sve većem globalnom i lokalnom problemu – tzv. antimikrobnoj rezistenciji – odnosno sve većoj otpornosti bakterija na sve veći broj antibiotika. Tako zbog prekomjerne uporabe antibiotika, kad treba i kad ne treba, kao i zbog preranog prekidanja terapije antibiotikom, postajemo svjedoci njihove sve manje djelotvornosti kad ih zaista trebamo. A novih antibiotika nema na vidiku!
Ako uzimate antibiotike i želite da vam pomognu i ubuduće, imajte na umu 4 ključne stvari
Kako se bakterije sve više prilagođavaju i postaju otporne na uobičajene terapije, ova situacija stvara ozbiljnu prijetnju liječenju infekcija. Dolazimo u situaciju da za bakterije koje su se mogle uspješno liječiti s više vrsta antibiotika više nećemo imati niti jedan učinkoviti antibiotik te možemo i glavu izgubiti od neke do tada „banalne“ bakterijske infekcije.
Zamka pretjerane uporabe
Smatrate li da su antibiotici čarobna formula za baš svaku infekciju? Dok temperatura vani pada, budimo iskreni, mnogi od nas odmah pohrle k liječniku i traže antibiotik kao spas za svoje respiratorne simptome. No, važno je shvatiti da antibiotici ne djeluju na viruse pa ih to ne čini rješenjem za baš svaki kašalj ili kihanje. Stoga moramo biti odgovorni kao pojedinci i društvo u cjelini te svi zajedno odoljeti zamci pretjeranog korištenja antibiotika, kako bi bili učinkoviti kada ih zaista trebamo.
Uloga zdrave crijevne mikrobiote u održavanju zdravlja organizma
Znate onu narodnu poslovicu: „Bolje spriječiti nego liječiti“? Itekako je utemeljena, osobito u slučaju antibiotika. Kako bismo očuvali svoje zdravlje i bili otporniji na infekcije, brojne studije su pokazale da nam u tome može pomoći pravilno funkcioniranje našeg probavnog sustava i održavanje zdrave crijevne mikrobiote.
Danas se zna da nedostatak ravnoteže crijevne mikrobiote, poznat kao crijevna disbioza, može biti povezan s raznim zdravstvenim problemima, uključujući upalne bolesti crijeva, alergije, pa čak i neurološke poremećaje. Osim toga poznato je da se u probavnom sustavu nalazi čak 70% stanica imunosnog sustava. Stoga, što smo uspješniji u održavanju zdravlja probavnog sustava i crijevne mikrobiote, to ćemo manje trebati antibiotika!
Vježbanje – najmoćnije oružje u prevenciji bolesti
Jeste li znali da, osim što podržava fizičko zdravlje, zdrava crijevna mikrobiota luči hormone (neurotransmitere) putem kojih ima utjecaj i na naše mentalno zdravlje? Govorimo o tzv. „crijevno-mozgovnoj“ osi tj. komunikaciji između crijeva i mozga koja može utjecati i na naše emocionalno stanje, pa tako i na pojavu anksioznosti i depresije kada je crijevna mikrobiota u neravnoteži.
Pitate se kakve veze imaju antibiotici s anksioznošću i depresijom? Antibiotici i loša prehrana (prekomjerna količina zasićenih masti, šećera i aditiva) mogu dovesti do poremećaja ravnoteže crijevne mikrobiote (disbioze crijeva) i tako do poremećaja funkcije „crijevno-mozgovne“ osi, što može povećati rizik za razvoj anksioznosti i depresije. A anksioznost i depresija mogu dovesti i do poremećaja u probavnom i imunosnom sustavu – što potiče tzv. začarani krug.
Uloga probiotika u smanjenju antimikrobne rezistencije
Probiotici, poput onih iz roda Lactobacillus i Bifidobacterium, mogu nam biti značajni saveznici u borbi protiv antimikrobne rezistencije. Kako?
Prema važećoj definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO), probiotici su živi mikroorganizmi koji, primijenjeni u odgovarajućoj količini, imaju pozitivne učinke na zdravlje, i fizičko i mentalno.
Rezultati istraživanja pokazali su da probiotici odnosno unos određenih probiotičkih sojeva može smanjiti rizik od pojave određenih zaraznih bolesti. Prevencijom bolesti možemo najbolje smanjiti potrebu za antibioticima!
Ukoliko ipak dobijemo bakterijsku infekciju i moramo uzimati antibiotik važno je znati da iako su ključni u liječenju bakterijskih infekcija, antibiotici nisu selektivni te osim bakterija uzročnika infekcije ubijaju i mnoštvo naših korisnih bakterija u crijevima. To može narušiti ravnotežu naše crijevne mikrobiote i rezultirati pojavom proljeva i drugih probavnih tegoba.
Tri najbolje metode koje vraćaju energiju i oduzimaju godine našem licu
Obzirom da je proljev jedan od glavnih razloga prijevremenog prekida uzimanja anitibiotika, on indirektno značajno doprinosi razvoju antimikrobne rezistencije. No i tome ima lijeka, probiotici mogu smanjiti rizik od proljeva povezanog s antibioticima pa smjernice stručnih društava podupiru primjenu određenih sojeva probiotika prilikom uzimanja antibiotika. Na taj se način liječenje antibiotikom može uspješno provesti do kraja te posljedično smanjiti razvoj rezistencije.
Stoga, umjesto da se oslanjamo na antibiotike, kao na čarobni štapić, oslonimo se najprije na svoje zdrave saveznike, korisne probiotičke bakterije. U borbi protiv zimskih bolesti, prava čarolija leži u zdravlju našeg vlastitog probavnog i imunosnog sustava.
Ukoliko želite poboljšati svoje znanje o probioticima, možete pristupiti Zdravstvenom rječniku u digitalnom obliku na: https://meddox.com/hr/rjecnik/Probiotici ili učitavanjem QR koda
Članak je sponzorirala tvrtka Sandoz.
Izvori:
Ouwehand SF et al. (2016) Probiotic approach to prevent antibiotic resistance, Annals of Medicine, 48:4, 246-255. Dostupno na: https://www.tandfonline.com/doi/full/10.3109/07853890.2016.1161232, pristupljeno 1.2024.
Grčić A et al. Medicina Fluminensis, 58 (1), 4-19. Dosupno na: https://doi.org/10.21860/medflum2022_271148, pristupljeno 1.2024. Vitali Čepo D i sur. Medicus 2020;29(1):115-134. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/337772, pristupljeno 1.2024.
Vighi G et al. Clin and Exper Immunol. 2008; 53(1). Dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18721321/, pristupljeno 1.2024. Zajewska H et al. JPGN 2022;76: 232–247. Dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/36219218/, pristupljeno 1.2024.
Guarner F et al. Probiotics and prebiotics. Dostupno na: https://www.worldgastroenterology.org/guidelines/probiotics-and-prebiotics/probiotics-and-prebiotics-english, pristupljeno 1.2024.
ISKRA. Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na bakterije. Dostupno na: https://iskra.bfm.hr/informacije-za-gradane/, pristupljeno 1.2024.
HZJZ. Antimikrobna rezistencija. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/aktualnosti/antimikrobna-rezistencija/, pristupljeno 1.2024.
