Ako niste otporni na stres, sićušni suigrači u vašoj utrobi mogli bi vam pomoći.
U svojoj knjizi, Zašto zebre ne dobivaju čireve, Robert Sapolsky raspravljao je o tome kako je stres kod životinja privremen. To znači da doživljavaju stres i bježe u potrazi za preživljavanjem samo kada osjete opasnost. Nakon što opasnost prođe, stres nestaje.
Stoga životinje poput zebri, pod pretpostavkom da mogu pobjeći predatorima, obično ne pate od probavnih problema, raka, dijabetesa ili drugih bolesti. Stres je prirodan odgovor na izazovne situacije. Može biti pozitivan ili negativan, pri čemu je kratkoročni stres potencijalno koristan, a dugoročni ima negativne učinke.
Stres je bolest modernog doba
Iako akutni i fiziološki stres nemaju negativnih učinaka, a ponekad imaju i korisne fiziološke funkcije, kronični stres je opasan za tijelo. Često se u svakodnevnom životu susrećemo s brojnim stresorima koji dovode do kroničnog stresa, oštećuju funkcije naših organa i uzrokuju bolesti. Suvremeni život donosi mnoge stresore, uključujući financijsku nesigurnost, probleme s poslom i društvene pritiske. Prepoznavanje znakova stresa i poduzimanje koraka za učinkovito upravljanje njime ključno je za održavanje fizičkog i mentalnog zdravlja.
Kronični stres dodatno dovodi do otpuštanja hormona kortizola iz kore nadbubrežne žlijezde. Dugotrajna visoka razina kortizola rezultira nekoliko ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući debljanje i dijabetes, hipertenziju i kardiovaskularne bolesti, gustoću kostiju i gubitak mišića, poremećaje raspoloženja i spavanja, probleme s probavom i disfunkciju imunološkog sustava.
Jedan važan sustav na koji kronični stres negativno utječe je imunološki sustav. Stres ga može oslabiti, čineći tijelo osjetljivijim na infekcije i bolesti. Kronični stres često dovodi do upale niskog stupnja, što može rezultirati mnogim bolestima povezanima sa stresom. Supresija imuniteta također smanjuje njegov fiziološki odgovor u borbi protiv raka.
Otpornost na stres
Otpornost na stres (SR) je sposobnost prilagodbe izazovnim situacijama i odabira odgovarajućeg odgovora za prevladavanje nevolja. SR obuhvaća niz psiholoških osobina i strategija suočavanja koje pojedincima omogućuju učinkovito upravljanje stresom i “oporaviti se” od izazova. Ne radi se samo o podnošenju stresa, već uključuje i aktivno bavljenje njime kako bi se potaknuo osobni rast i dobrobit.
U svijetu koji se brzo mijenja i nesigurnom, otpornost je neophodna. SR omogućuje pojedincima da se prilagode novim situacijama, bilo da se odnose na osobne gubitke, promjene posla ili veće društvene promjene. Oni koji su otporni teže se uhvatiti u koštac s ovim promjenama s pozitivnim stavom, videći izazove kao šanse za razvoj umjesto nepremostivih prepreka.
SR je povezan s poboljšanim rezultatima mentalnog zdravlja. Ljudi koji posjeduju veću otpornost često prijavljuju niže razine anksioznosti i depresije. Oni su sposobniji upravljati životnim poteškoćama, što može pomoći u smanjenju štetnih učinaka stresa na mentalno blagostanje. Dugotrajni stres može rezultirati značajnim zdravstvenim problemima, poput bolesti srca i oslabljenog imunološkog sustava.
SR pomaže ljudima u podnošenju njihovih reakcija na stres, što smanjuje šanse za nastanak ovih zdravstvenih problema. Učinkovitim upravljanjem stresom, otporni pojedinci mogu održati bolje fizičko zdravlje, uključujući niže otkucaje srca i krvni tlak.
Strategije za borbu protiv stresa
Neke se strategije mogu iskusiti i uvježbati za borbu protiv stresa, dok neki aspekti SR mogu biti inherentni. Neki ljudi mogu imati urođene kvalitete koje ih čine otpornijima, uključujući specifične osobine ličnosti ili genetske utjecaje. Ove karakteristike mogu uspostaviti temeljnu razinu otpornosti, omogućujući im da se učinkovitije nose sa stresom.
SR se može njegovati kroz osobna iskustva, obrazovanje i promišljenu praksu. Tehnike poput kognitivno-bihevioralne terapije i treninga otpornosti mogu poboljšati sposobnost osobe da se nosi s problemom i njezinu emocionalnu inteligenciju, što dugoročno dovodi do povećane otpornosti.
Utjecaj crijevne mikrobiote na to kako se prilagođavamo SR-u
Nova studija objavljena u časopisu Nature Mental Health (2024) pokazuje odnos između SR i psihološkog blagostanja kroz interakcije mikrobioma mozga i crijeva.
Mikrobiomska dijeta – partnerstvo s bakterijama na putu do savršenog tijela
Otporni ljudi pokazuju veću aktivnost u područjima mozga koja su povezana s poboljšanim mišljenjem i emocionalnom kontrolom. Ova povećana funkcija mozga povezana je sa superiornom emocionalnom regulacijom i svjesnošću. Istraživanje je otkrilo da otporni pojedinci posjeduju crijevne mikrobiome koji stvaraju metabolite povezane sa smanjenom upalom i čvrstom crijevnom barijerom. Nasuprot tome, oni s nižom otpornošću često su pokazivali znakove oslabljene crijevne barijere, koja se obično naziva “propusna crijeva”.
Pojedinci u kategoriji visoke otpornosti ukazali su na smanjenu razinu anksioznosti i depresije te su pokazali bolje sposobnosti emocionalne regulacije. Ova je skupina također pokazala manje osuđujućeg ponašanja, što ukazuje na učinkovitiji način suočavanja sa stresom. Čini se da otporni pojedinci pokazuju specifične neuralne aktivnosti i karakteristike crijevnog mikrobioma koje pridonose njihovoj sposobnosti da učinkovito upravljaju stresom. Ovi nalazi naglašavaju važnost zdrave ravnoteže mikrobioma i suplementacije prebioticima ili probioticima u kombinaciji s terapijom stresa koju pružaju psihoterapeuti.
H. A.
