Kronična autoimuna bolest može uzrokovati umor, bolove i ukočenost zglobova, suhu kožu te, rjeđe, zahvatiti pluća, bubrege, jetru i živce.
Sjögrenova bolest kronična je autoimuna bolest kod koje imunološki sustav greškom napada vlastita tkiva. Najčešće zahvaća žlijezde koje stvaraju suze i slinu, zbog čega su među glavnim simptomima suhe oči i suha usta. Ipak, riječ je o sistemskoj bolesti koja može zahvatiti i druge dijelove tijela.
Simptomi mogu ostati stabilni, ali se s vremenom i pogoršavati. Dok neke osobe imaju blage tegobe, kod drugih one mogu znatno otežavati svakodnevno funkcioniranje. Sjögrenova bolest može se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najčešće se dijagnosticira nakon 40. godine i mnogo je češća kod žena.
Bolest se može pojaviti samostalno, ali i uz druge autoimune bolesti. Otprilike u polovici slučajeva javlja se sama, dok se u drugoj polovici pojavljuje zajedno s bolestima poput reumatoidnog artritisa, lupusa ili sklerodermije. Iako se ponekad opisuje kao rijetka bolest, procjenjuje se da samo u SAD-u s njom živi oko četiri milijuna ljudi, zbog čega se ubraja među najčešće autoimune bolesti.
Koji su simptomi Sjögrenove bolesti?
Dva glavna simptoma su suhoća očiju i usta.
Suhe oči mogu peći i svrbjeti, a osoba može imati osjećaj kao da ima pijesak u očima. Moguća je i osjetljivost na svjetlost te zamagljen vid, a dugotrajna suhoća može oštetiti rožnicu.
Kod suhih usta može se pojaviti osjećaj kao da su puna vate, što može otežati gutanje i govor. Nedostatak sline povećava i rizik od karijesa i gljivičnih infekcija u ustima.
Bolest može uzrokovati i:
- bol, oticanje i ukočenost zglobova
- oticanje žlijezda slinovnica, osobito ispred ušiju
- osip ili suhu kožu
- vaginalnu suhoću
- suhi kašalj
- umor.
Rjeđe mogu biti zahvaćeni pluća, bubrezi, jetra ili živci. Upala može uzrokovati probleme s plućima, narušiti funkciju bubrega ili dovesti do bolesti jetre. Ako su zahvaćeni živci, mogu se pojaviti utrnulost, trnci i pečenje u šakama i stopalima, odnosno periferna neuropatija. Kod malog broja oboljelih može se razviti i limfom, rak limfnih čvorova.
Točan uzrok Sjögrenove bolesti nije poznat. Određeni geni mogu povećati rizik, a smatra se da bolest kod genetski predisponiranih osoba može pokrenuti infekcija određenim virusom ili bakterijom.
Kako se dijagnosticira?
Ne postoji jedan test kojim se može potvrditi Sjögrenova bolest. Dijagnoza se temelji na simptomima, zdravstvenoj povijesti i rezultatima više pretraga.
Krvne pretrage mogu otkriti određena protutijela povezana sa Sjögrenovom bolešću, kao i znakove upale te moguće probleme s jetrom i bubrezima. Sama prisutnost protutijela nije dovoljna za dijagnozu jer se mogu pojaviti i kod zdravih ljudi ili drugih bolesti.
Pregledi očiju mogu pokazati količinu suza i eventualno oštećenje oka. Schirmerovim testom mjeri se stvaranje suza, dok oftalmolog može procijeniti površinu oka pomoću procjepne svjetiljke.
Pretrage žlijezda slinovnica mogu pokazati koliko sline stvaraju. Koriste se, među ostalim, ultrazvuk i druge slikovne metode, a u nekim slučajevima radi se i biopsija malog uzorka tkiva s unutarnje strane donje usne.
Liječnik može preporučiti i dodatne pretrage kako bi isključio druge bolesti koje mogu uzrokovati slične simptome.
Kako se liječi?
Za Sjögrenovu bolest nema lijeka koji je može izliječiti, pa je liječenje usmjereno na ublažavanje simptoma i sprječavanje komplikacija. Terapija ovisi o tome koji su dijelovi tijela zahvaćeni.
Za suhe oči najčešće se koriste umjetne suze. Ako nisu dovoljne, liječnik može propisati kapi koje smanjuju upalu, poput ciklosporina ili lifitegrasta. Mogu se koristiti i masti za oči, najčešće prije spavanja, a kod izraženije suhoće i mali čepići koji usporavaju otjecanje suza kroz suzne kanale.
Kod suhih usta mogu pomoći nadomjesci sline u obliku spreja ili pastila. Lijekovi poput pilokarpina i cevimelina mogu potaknuti stvaranje sline, a ponekad i suza. Ako se pojavi gljivična infekcija u ustima, koriste se antimikotici.
Kod bolova u zglobovima i mišićima mogu se primjenjivati lijekovi protiv bolova, dok se kod ozbiljnijih simptoma mogu koristiti lijekovi koji modificiraju tijek reumatskih bolesti i određeni antimalarici. Kortikosteroidi se obično koriste kod težih manifestacija bolesti.
Kako ublažiti simptome kod kuće?
Kod suhih očiju korisno je zaštititi ih od vjetra, dima i izravnog strujanja zraka iz ventilatora ili klima-uređaja. Može pomoći ovlaživač zraka, a kod česte uporabe kapi za oči preporučuju se one bez konzervansa ako ih oči dobro podnose.
Kod suhih usta važno je redovito piti vodu. Žvakaće gume bez šećera i tvrdi bomboni mogu potaknuti stvaranje sline. Pušenje, alkohol i veće količine kave mogu dodatno isušiti usta pa ih treba izbjegavati ili ograničiti.
Budući da suha usta povećavaju rizik od karijesa, posebno je važna dobra oralna higijena. Zube treba redovito prati i čistiti zubnim koncem, a stomatologa posjećivati najmanje svakih šest mjeseci.
Kod suhe kože pomažu hidratantni proizvodi namijenjeni vrlo suhoj koži, dok kod vaginalne suhoće mogu pomoći vaginalni hidratantni proizvodi i lubrikanti. Fiziološki sprej može ublažiti suhoću nosa.
Zdrava i uravnotežena prehrana te redovita tjelesna aktivnost mogu pomoći u smanjenju umora i poboljšanju sna. Kod refluksa može pomoći izbjegavanje hrane koja izaziva tegobe, poput pržene i masne hrane, umaka od rajčice i luka.
Tko liječi Sjögrenovu bolest?
Glavni stručnjak za Sjögrenovu bolest je reumatolog, no ovisno o simptomima u liječenju mogu sudjelovati i oftalmolog, stomatolog, neurolog, nefrolog, pulmolog, otorinolaringolog i drugi specijalisti. Liječnik obiteljske medicine također ima važnu ulogu u praćenju bolesti i koordiniranju skrbi.
Rano prepoznavanje bolesti i odgovarajuće liječenje mogu pomoći u kontroli simptoma, spriječiti dio komplikacija i poboljšati kvalitetu života. Iako je riječ o kroničnoj bolesti koja zahtijeva dugotrajno praćenje, simptomi se u većini slučajeva mogu držati pod kontrolom.
(Ordinacija.hr)
