Ako se radi o blagom ili umjerenom depresivnom poremećaju, od pomoći može biti široki spektar postupaka ili pripravaka. S druge strane, liječenje teške depresije je zahtjevnije i uključuje lijekove.
Pristup
liječenja ovisi na prvom mjestu o vrsti i težini depresije. Ako se radi o
blagom ili umjerenom depresivnom poremećaju koji nije povezan s drugim
poremećajem raspoloženja ili uzrokom kojeg treba posebno liječiti, tada od pomoći
može biti široki spektar postupaka ili pripravaka. Kada se radi o teškoj
depresiji i k tome sa psihotičnim ili dodatnim obilježjima – tada je i liječenje
teško i odlučujemo se na liječenje lijekovima, najčešće
kombinacijom različitih lijekova.
Koje svakodnevne aktivnosti pomažu?
Samopomoć i samoliječenje su, međutim, važan korak kojeg svatko može započeti i samostalno provoditi. Preporučljivo je za blage smetnje, kada depresivan čovjek uspješno funkcionira – nosi se zadovoljavajuće s
većinom obaveza. Kada depresija počinje smetati i mijenjati način na
koji netko funkcionira preporučam pregled i vodstvo stručnjaka. No i uz svako liječenje antidepresivom i/ili
psihoterapijom je dobro potpomagati se svakom dostupnom samopomoći.
Tu podrazumijevamo
razne aktivnosti kao što su umjereno ali redovito vježbanje,
hodanje, boravak u prirodi, ples,
dostupne aktivnosti na otvorenom, bavljenje hobijima, osobito u društvu drugih ljudi ili igranje različitih igara. Prednost bi, prema istraživanjima,
trebalo dati igricama koje su tipa slagalica – prostorne orijentacije i matematičke
(sudoku, tetris…) i “dozirati” ih redovito dnevno u umjerenoj količini, a to
znači ne “izgubiti se” u njima. Naravno, presudan je afinitet, tako da je
najbolje izabrati za sebe ono što nam odgovara. No, treba znati da u depresiji
nije lako s riječima, tako da je uobičajeno čitanje napornije i asocijacije
(potrebne na primjer za rješavanje križaljki) slabije “dolaze”… upornost da
radimo što nam nikako ne ide koji puta rezultira još većim razočaranjem, stoga
oprez! Stavite pred sebe neki
jednostavniji zadatak.
Preporučljivo
je druženje s bliskim
prijateljima, članovima
obitelji (unatoč lošem raspoloženju!)… općenito je dobro othrvavati se depresivnoj potrebi da se izoliramo. Dobro
je ustanoviti ili obnoviti praksu molitve
i/ili meditacije, a u skladu s onim što odgovara vjeri i kulturi pojedinca. Čini se da je i kod ateista kao i kod vjernika zanemaren taj duhovni aspekt nekako i u vezi
s nastankom depresije. Suočeni sa svojom nemoći koju donosi depresija, na neki smo način pozvani
da promišljamo o vlastitom
ili višem smislu.
I higijena spavanja je važna
Posebnu
pažnju treba usmjeriti na spavanje, tako da učinimo sve što je u našoj moći da
što bolje i redovitije spavamo.
U takvu higijenu spavanja spada: odlazak na spavanje u približno isto
vrijeme i na mjesto odvojeno od onog gdje inače boravimo
(znači – ne kauč u dnevnom boravku). Po mogućnosti treba leći kad osjetimo pospanost, uz neki uobičajeni ritual i u krevetu se ne “vrtjeti”
predugo ako ne možemo zaspati. U tom slučaju treba ustati i, primjerice, popiti čaj ili slično, možda pokušati čitati i kad
osjetimo umor ponovno leći. Stručnjaci kažu ne pušenju pred spavanje ili tijekom noćne budnosti,
pijenju alkohola (prividno
umiruje, ali mijenja kvalitetu sna) koji uz to pojačava i depresiju, ne gledanju televizije
– osobito ne gledanju jako potičućih emisija i ne vježbanju pred spavanje. Isto
vrijedi i za večernji obrok koji ne treba da je obilan i blizu vremena spavanja.
Pomoći može
i poboljšanje dijetnih navika i često zanemaren dovoljan unos obične vode – koji se
uz promijenjen doživljaj sebe u depresiji može pogoršati jer slabije osjećamo
žeđ. Osim alkohola treba izbjegavati raznorazne energetske napitke, sol, brzu hranu i jednostavne ugljikohidrate.
Na kraju bih
posebno istaknuo važnost literature koja služi za samopomoć. Brojna je, raznovrsna i lako
dostupna. Treba zaviriti u knjižnicu ili knjižaru i odabrati prema svom
afinitetu. Može pomoći! Malu prednost bih dao tiskanim knjigama nad općenitim
podacima dostupnim na internetu – iako ovo čitate upravo online – jer internet
može donijeti svakakve sadržaje koji mogu i pojačati u depresiji prisutnu
zabrinutost… Dakle, ako pazimo što jedemo i pijemo, treba paziti i kakve
sadržaje “ubacujemo” u našu (depresivnu)
psihu!
Sretno!
