Od besplatnih preventivnih pregleda i programa cijepljenja do aktivnosti za očuvanje mentalnog zdravlja, zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti – Grad Zagreb kroz niz javnozdravstvenih inicijativa potiče građane svih generacija na zdraviji život.
Prevencija bolesti i promicanje zdravlja postali su važni izazovi u urbanim sredinama, a kako bi svojim sugrađanima olakšali svakodnevnu borbu protiv brojnih bolesti, nizom programa usmjerenih na smanjenje zdravstvenih rizika pomaže i Grad Zagreb. Programi cijepljenja, besplatni preventivni pregledi, edukacije, aktivnosti za očuvanje mentalnog zdravlja, ali i prilagodbe urbanog prostora, od parkova i biciklističkih staza do sportske infrastrukture, sve je to dio gradske zdravstvene politike. O ključnim inicijativama, statističkim pokazateljima koji oblikuju strategiju, kao i o trenutačnim izazovima i budućim planovima te načinima na koje se građani mogu uključiti u njihovu provedbu, razgovarali smo s Lorom Vidović, pročelnicom Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Kako Grad Zagreb definira preventivnu zdravstvenu politiku i koji su trenutačno ključni prioriteti u tom području?
Preventivna zdravstvena politika podrazumijeva odgovorno upravljanje zdravljem zajednice, a mi je gradimo sustavnim, multidisciplinarnim pristupom usmjerenim na promicanje zdravlja, sprječavanje nastanka bolesti te unaprjeđenje kvalitete života sugrađana. Javnim politikama promičemo zdrave stilove života, s naglaskom na uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja, prevenciju štetnih navika, rano otkrivanje bolesti i zdravstvenih rizika te smanjenje zdravstvenih nejednakosti.
Koje su najvažnije preventivne aktivnosti koje Grad provodi u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i udrugama građana?
Provodimo oko 60 javnozdravstvenih akcija i inicijativa u suradnji s udrugama i našim ustanovama. One nisu “iza zatvorenih vrata”, već su otvorene, vizualne i edukativne, dolazeći izravno na ulice, trgove i u parkove. Među njima, najposjećenija je “Djeluj sada!”, koja svake godine u proljeće nudi besplatne preglede madeža bez uputnice. Također, putem 21 programa “Štampar u tvom kvartu” doveli smo preventivne preglede i savjete liječnika izravno u zagrebačke gradske četvrti.
Postoje li podaci o odazivu građana na preventivne preglede i kako se ti trendovi mijenjaju posljednjih godina?
Grad Zagreb je još 2004. započeo provedbu Programa preventivne mobilne mamografije radi ranog otkrivanja raka dojke. Od tada je pregledano gotovo 60.000 žena, a kod 40% njih radilo se o prvoj mamografiji, što pokazuje koliko je ovaj pregled relevantan. Što se tiče ukupnog odaziva na sve preventivne preglede, tim podatcima ne raspolažemo, no ipak za pojedine bolesti vidimo smanjenje učestalosti. Primjerice, upravo je uvođenjem mamografskog probira zabilježen veći broj slučajeva raka dojke otkrivenih u ranom stadiju, što je svakako jedan od razloga pada mortaliteta od te bolesti.
Koje su najčešće preventabilne bolesti i rizični faktori koji se u Zagrebu identificiraju statističkim pokazateljima?
Vodeći uzrok smrti u Zagrebu i dalje su kardiovaskularne bolesti, drugo mjesto zauzimaju maligne, a sve veći rast udjela u smrtnosti imaju endokrine bolesti. Upravo zbog toga u fokusu naših preventivnih mjera su ključni rizični faktori povezani s kroničnim nezaraznim bolestima, kao što su pušenje i izloženost duhanskom dimu, prekomjerna konzumacija alkohola, pretilost i nepravilna prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti i povišen krvni tlak.
Kako Grad koristi prikupljene zdravstvene podatke u planiranju novih programa i intervencija?
Podaci nam služe kao temelj za strateško planiranje i razvoj novih javnozdravstvenih programa. Uz pomoć njih pametnije definiramo ciljane preventivne intervencije, javnozdravstvene kampanje i edukativne programe.
Kakvo je stanje procijepljenosti u Zagrebu u odnosu na nacionalni prosjek i gdje vidite najveće izazove?
U usporedbi s cijelom Hrvatskom, Grad Zagreb u 2024. bilježi veću procijepljenost za sva cjepiva iz Nacionalnog programa, osim za difteriju i tetanus kod sugrađana starijih od 60 godina. Nažalost, u posljednjih nekoliko godina raste broj nezaštićene djece, koja u slučaju obolijevanja mogu prenijeti infekciju na drugu necijepljenu djecu, ali i na odrasle. To povećava rizik od izbijanja visokozaraznih bolesti poput ospica, dječje paralize i difterije. Kako bi se spriječile takve situacije, NZJZ “Dr. Andrija Štampar”, osim distribucije cjepiva, stručno nadzire provedbu Programa, savjetuje roditelje koji su neskloni cijepljenju, surađuje s pedijatrima i liječnicima obiteljske medicine te pomaže u organizaciji kampanjskog cijepljenja.
Kako Grad pristupa borbi protiv dezinformacija o cijepljenju i jačanju povjerenja građana?
Javnim kampanjama, edukacijama i kvalitetnim informiranjem građana, i posebno suradnjom s udrugama, potičemo građane da odluke o cijepljenju donose na temelju znanstveno utemeljenih činjenica. U suradnji s Međunarodnom udrugom studenata CroMSIC i HZJZ-om tako već šestu godinu zaredom provodimo kampanju “Budi mRAK”. Usmjerena je snažnijoj prevenciji i procijepljenosti protiv HPV-a, koji je uzrok čak šest vrsta raka. Stoga pozivam mlade da dođu u Centar za zdravlje mladih, gdje se, osim cijepljenja, mogu i testirati na spolno prenosive bolesti.
Koji su trenutačno najveći izazovi mentalnog zdravlja građana, osobito djece i mladih?
Rastuća učestalost anksioznosti, depresije i drugih mentalnih teškoća predstavlja jedan od najvećih izazova u ovom području. Putem Centra za zdravlje mladih i Centra za zaštitu mentalnog zdravlja, NZJZ “Dr. Andrija Štampar” pruža podršku djeci, mladima i njihovim obiteljima. Djeca, mladi, roditelji i skrbnici mogu ostvariti psihološku pomoć, savjetovanje i psihijatrijsku skrb i u našim zdravstvenim ustanovama, uključujući Psihijatrijsku bolnicu za djecu i mladež te Polikliniku za zaštitu djece i mladih. Za studentsku populaciju, uz podršku Grada Zagreba, 2025. je uspostavljeno Savjetovalište za studente Sveučilišta u Zagrebu. Istovremeno, razvijamo i digitalne alate za podršku mentalnom zdravlju. Uz web portal Mentalno zdravlje Grada Zagreba, od 2025. aktivan je i portal koji pruža informacije, podršku i usmjeravanje obiteljima djece s teškoćama u razvoju.
Koje preventivne i edukativne programe mentalnog zdravlja Grad provodi u školama i zajednici?
Osim Centra za zdravlje mladih i NZJZ “Dr. Andrija Štampar”, i naša gradska ustanova Centar “Luka Ritz” aktivno surađuje sa školama, održavajući stručna predavanja i radionice za učenike, učitelje i roditelje. Na obje lokacije Centra provode se i radionice podrške za učitelje i stručne suradnike. Također, u 26 zagrebačkih osnovnih škola, u suradnji s Unicefom i ERF-om, Centar provodi sveobuhvatan preventivni program “Za sigurno i poticajno okruženje u školama”. Ove godine pokrećemo i radionice za jačanje kompetencija roditelja djece predškolske dobi te nastavnika srednjih strukovnih škola, posebno u području prevencije vršnjačkog nasilja. Samo tijekom 2025. godine provedeno je 579 psihoedukativnih radionica za učenike osnovnih i srednjih škola, 19 predavanja za roditelje te 22 za stručnjake u školama.
Kako se mjeri učinkovitost takvih programa i postoje li planovi za njihovo širenje?
Prati se i mjeri sustavnim evaluacijama svake radionice i predavanja. Takav pristup omogućava nam prilagođavanje i unaprjeđenje programa stvarnim potrebama zajednice, ali i njihovoj učinkovitosti.
Kako Grad osigurava kvalitetnu i nutritivno uravnoteženu prehranu u školama i vrtićima?
Kao prvi grad u Hrvatskoj, sustavno uvodimo ekološki proizvedenu hranu u osnovne škole. Krajem prošle godine projekt je obuhvatio 31 školu i više od 15.500 djece, a u jelovnike su uvedene eko namirnice. Tijekom protekle dvije godine uvedeni su i sezonski jelovnici jer je važno da djeca od najranije dobi razvijaju zdrave prehrambene navike, koje često zadržavaju cijeli život. Uvođenjem ekoloških i sezonskih namirnica u školske obroke potičemo zdravije izbore, upoznajemo djecu s kvalitetnom i raznolikom hranom te gradimo svijest o važnosti pravilne prehrane, lokalne proizvodnje i brige za okoliš.
Postoje li edukativni programi za djecu, roditelje i odgojno-obrazovne djelatnike o zdravoj prehrani?
Za djecu i učenike provode se radionice, interaktivna predavanja i praktične aktivnosti, a sadržaji o zdravoj prehrani integrirani su u izvannastavne aktivnosti, poput građanskog odgoja. S roditeljima se radi na tematskim roditeljskim sastancima i edukativnim materijalima, dok se odgojno-obrazovni djelatnici redovito uključuju u stručna usavršavanja.
Koje programe Grad provodi za poticanje tjelesne aktivnosti djece, mladih, ali i starijih građana?
U suradnji s udrugama organiziramo tjelovježbe na otvorenom, biciklijade te predavanja koja promiču zdrave stilove života, uravnoteženu prehranu i aktivan život za sve dobne skupine. Cilj je potaknuti građane da zdrave navike postanu dio svakodnevice – od djetinjstva do starije dobi. Otvorili smo Dijabetološki centar, koji nudi skrb specijalista dijabetologa, nutricionističko i farmakoterapijsko savjetovanje te zdravstveno usmjereno vježbanje pod nadzorom kineziologa. Uspostavljeno je i Savjetovalište za poremećaje prehrane namijenjeno školskoj djeci i studentima.
Kako se urbanističke politike (parkovi, biciklističke staze, sportska infrastruktura) uklapaju u strategiju javnog zdravlja?
One su usko povezane sa strategijom javnog zdravlja jer kvalitetan urbani prostor izravno utječe na fizičko i mentalno zdravlje građana. Parkovi, biciklističke staze, sportska i rekreativna infrastruktura ne služe samo kretanju i rekreaciji već i smanjenju stresa, jačanju otpornosti zajednice i poticanju zdravih životnih navika. Kao primjer spomenut ću sustav javnih bicikala Bajs, koji od pokretanja lani krajem kolovoza do danas bilježi gotovo 48.500 registriranih korisnika i oko 274.000 najmova, pri čemu je ostvareno više od šest milijuna minuta vožnje biciklom.
Koje biste nove preventivne i edukacijske inicijative voljeli uvesti u Zagrebu u idućih pet godina i što smatrate ključnim za njihovu uspješnu provedbu?
U idućih pet godina planiramo još snažnije razvijati preventivne i edukacijske programe jer upravo je prevencija najmoćniji korak u očuvanju zdravlja. Kada reagiramo na vrijeme, ne čuvamo samo zdravlje pojedinca već i kvalitetu života cijele zajednice. Zato nam je iznimno važno sudjelovanje građana. Njihova uključenost daje stvarnu snagu ovim programima. Vjerujemo i nadamo se da će se odazvati u što većem broju jer zajedno možemo učiniti najviše za zdraviju, svjesniju i snažniju zajednicu.
(Ida Balog)
