Nedavna studija časopisa Nutrients naglašava da antibiotske terapije značajno smanjuju korisne bakterije iz crijeva, što u konačnici potiče nekontrolirano širenje patogenih sojeva E. coli.
IMS su uobičajene bakterijske infekcije koje pogađaju više od 150 milijuna ljudi diljem svijeta. U usporedbi s muškarcima, infekcije mokraćnog sustava prevladavaju među odraslim ženama, a 50-60% žena ih iskusi u nekom trenutku svog života.
Česta uporaba antibiotika za liječenje infekcija mokraćnog sustava može dovesti do pojave bakterijskih sojeva otpornih na antibiotike. Antibiotici također smanjuju brojnost korisnih crijevnih bakterija i povećavaju patogene sojeve, koji mogu uzrokovati recidiv IMS.
Nekoliko je studija pokazalo da crijevna mikrobna disbioza dovodi do bubrežnih bolesti i infekcija mokraćnog sustava kroz osovinu crijevo-bubreg. Većina IMS uzrokovana je uropatogenom Escherichijom coli (UPEC), Klebsiella spp., Enterobacter spp., Staphylococcus spp., Proteus spp. i Enterococcus spp.
E. coli koja se nalazi u crijevima može dospjeti u mokraćni trakt putem migracije ili kontaminacije i u konačnici uzrokovati UTI. Jedna prethodna studija pokazala je da mikrobna disbioza crijeva pogoršava rast patogenih bakterija koje mogu dospjeti u mokraćni trakt i uzrokovati UTI.
Što uzrokuje infekcije mokraćnog sustava?
Rizik od hiperpermeabilnosti crijevne sluznice povećava se prekomjernim unosom jednostavnih ugljikohidrata i masti, teških metala u hrani i vodi, malom količinom vlakana, visokom koncentracijom pesticida i insekticida u hrani, kroničnom konzumacijom alkohola te nepotrebnim antibiotskim tretmanima.
Piškite pogrešno? Riskirate upale mjehura i bolne posljedice
U skladu s nalazima iz prethodnih studija, utvrđeno je da mikrobna disbioza crijeva potiče nastanak i napredovanje pretilosti. Promjene u načinu života i prehrani mijenjaju bakterijski sastav i brojnost u crijevima, što može potaknuti učestalost IMS. Nadalje, česta uporaba antibiotika mogla bi dovesti do pojave multirezistentnih mikroorganizama, što je potvrđeno ispitivanjem osjetljivosti bakterija na antibiotike.
Preko 70% žena s crijevnom disbiozom razvije rUTI. Prema nedavnoj studiji, ljudska crijevna mikrobiota je osjetljiva na konzervanse hrane i nekalorične zaslađivače.
Mehanički gledano, prehrambeni emulgatori mijenjaju sastav crijevne mikrobiote izazivanjem crijevne upale. Konzumacija manje od jedne litre vode dnevno, kronična konzumacija alkohola te veći unos prerađenih obroka koji sadrže puno kalorija, masnoća, soli i dodanih šećera također mogu dovesti do crijevne disbioze.
Dodaci prehrani mogu učinkovito održavati zdrava crijeva i smanjiti brojnost patogenih bakterija. Na primjer, komercijalno dostupni probiotički proizvodi koji sadrže ekstrakt brusnice i dva soja Lactobacillusa značajno su smanjili epizode rUTI kod mladih žena u predmenopauzi.
H.A.
