Niskomasna dijeta nije još jedan prolazni trend za mršavljenje, već ciljani medicinski pristup prehrani namijenjen osobama s ozbiljnim zdravstvenim stanjima. Propisuje se kod bolesti žuči, gušterače i jetre, a njezina pravila su iznimno stroga i zahtijevaju liječnički nadzor.
Dok se u zdravoj prehrani preporučuje da unos masti ne prelazi 30 posto ukupnih unesenih kalorija, za neke ljude čak i ta količina predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik. Niskomasna dijeta, osobito u svom najrestriktivnijem obliku, nije popularni izbor za gubitak kilograma, već specifična terapijska mjera za pacijente čiji organizam ne može tolerirati masnoće. Najčešće se propisuje kod bolesti žučnog mjehura, poput žučnih kamenaca, upale gušterače (pankreatitisa), masne bolesti jetre, ali i kod gastropareze, stanja usporenog pražnjenja želuca. U svim tim slučajevima, smanjenje unosa masti ključno je za ublažavanje simptoma poput bolova, nadutosti, mučnine i proljeva te sprječavanje daljnjih komplikacija.
Jaki bolovi
Funkcija organizma kod ovih bolesti izravno je povezana s probavom masti. Žuč, koju izlučuje žučni mjehur, ključna je za razgradnju i apsorpciju masnoća. Kada postoje kamenci ili druge bolesti, unos masne hrane može izazvati jake bolove i pogoršati stanje. Slično je i s gušteračom, čiji enzimi također sudjeluju u probavi. Kod upale, organu je potreban odmor, a masna hrana ga dodatno opterećuje. Masnoće prirodno usporavaju pražnjenje želuca, što kod osoba s gastroparezom pogoršava osjećaj težine, mučnine pa čak i povraćanje. Kod različitih stanja koja uzrokuju malapsorpciju, odnosno otežanu apsorpciju hranjivih tvari u crijevima, niskomasna dijeta pomaže u kontroli simptoma dok se ne utvrdi i ne počne liječiti osnovni uzrok problema.
Najčešće se propisuje kod bolesti žučnog mjehura, poput žučnih kamenaca, upale gušterače (pankreatitisa), masne bolesti jetre, ali i kod gastropareze, stanja usporenog pražnjenja želuca. U svim tim slučajevima, smanjenje unosa masti ključno je za ublažavanje simptoma
Osnovni princip dijete je drastično ograničavanje svih vrsta masti, što zahtijeva potpunu promjenu načina pripreme hrane. Prženje u dubokom ulju je zabranjeno, a umjesto toga hrana se mora kuhati, pirjati, peći na roštilju ili u pećnici bez dodavanja masnoća. S mesa je potrebno ukloniti svu vidljivu masnoću i kožu s peradi. Jelovnik se temelji na nemasnim izvorima proteina poput piletine, puretine, ribe, mahunarki i proizvoda od soje. Dopušteno je svo voće i povrće, ali pripremljeno sirovo, kuhano na pari ili u vodi, bez maslaca ili umaka na bazi vrhnja i sira. Od mliječnih proizvoda dolaze u obzir isključivo oni s nula ili vrlo niskim udjelom mliječne masti, poput obranog mlijeka i jogurta. Kruh i žitarice su dopušteni, ali treba izbjegavati kroasane, krafne i proizvode koji sadrže masnoće.
Jelovnik se temelji na nemasnim izvorima proteina poput piletine, puretine, ribe, mahunarki i proizvoda od soje. Dopušteno je svo voće i povrće, ali pripremljeno sirovo, kuhano na pari ili u vodi, bez maslaca ili umaka na bazi vrhnja i sira.
Najstroži oblik ove dijete, koji se primjenjuje u bolničkim uvjetima, ograničava unos na svega 20 grama masti dnevno. Prema detaljnim smjernicama za planiranje jelovnika, unos masti precizno se raspoređuje tijekom dana: pet grama za doručak te po 7,5 grama za ručak i večeru, dok međuobroci ne smiju sadržavati nimalo masti. Na listi zabranjenih namirnica nalaze se masna mesa poput slanine i kobasica, iznutrice, avokado, orašasti plodovi, sjemenke, čokolada, maslac, margarin i gotovo svi industrijski umaci, preljevi i namazi. Čak se i pire krumpir smije pripremati isključivo s vodom, a ne s mlijekom ili maslacem.
“Low-fat” s polica nije isto što i medicinska dijeta
Važno je razlikovati medicinsku niskomasnu dijetu od komercijalnih proizvoda s oznakom “low-fat” ili “fat-free”. Proizvođači u takvim proizvodima, od keksa i čipsa do gotovih jela, nedostatak okusa uzrokovan uklanjanjem masti često nadoknađuju dodavanjem velikih količina šećera, soli ili rafiniranih ugljikohidrata. Time takvi proizvodi postaju kalorijske bombe koje ne doprinose zdravlju. Osim toga, medicinska dijeta strogo ograničava i unos zdravih, nezasićenih masti koje se nalaze u maslinovom ulju, orašastim plodovima i avokadu, a koje su inače poželjan dio uravnotežene prehrane jer pomažu u snižavanju lošeg kolesterola.
Strogi jelovnik i nužnost nadzora
Zbog svoje iznimne restriktivnosti, ovakav režim prehrane ne bi se smio provoditi dugoročno bez stručnog nadzora. Postoji rizik od nedovoljnog energetskog unosa te manjka vitamina topivih u mastima (A, D, E i K) i esencijalnih masnih kiselina. Liječnik ili dijetetičar procijenit će je li potrebno uvesti nutritivne dodatke kako bi se zadovoljile sve potrebe organizma. Primjer dnevnog jelovnika mogao bi izgledati ovako: za doručak zobene pahuljice kuhane na vodi s bananom i dvopek s džemom; za ručak juha od povrća bez masnoće i sendvič s purećim prsima, zelenom salatom i rajčicom, ali bez majoneze; za večeru pileća prsa s roštilja sa steamed rižom i brokulom. Takva prehrana zahtijeva disciplinu i planiranje, ali je za pacijente s navedenim stanjima često jedini put prema životu bez bolova i tegoba.
( Ordinacija.hr )
