Većina osoba nakon prvog šoka koji nastupa nakon spoznaje da u obitelji imaju osobu s demencijom nailazi na niz pitanja na koje u moru informacija ne nalaze adekvatne odgovore.
Jedan od najvećih problema članovima obitelji, a ponekad i zdravstvenim djelatnicima pitanje je uspostavljanja adekvane i učinkovite komunikacije. Dobre komunikacijske vještine će poboljšati i umanjiti pojedine oblike neprihvatljivog ponašanja.
1. Potičite pozitivno raspoloženje kao oblik interakcije
Vaš stav i govor tijela oblik je komunikacije kojim prenosite svoje osjećaje i misli, što je ponekad više od riječi. Pozitivno raspoloženje i uljudan pristup u kojem izraz lica, ton glasa i fizički dodir prenose osjećaj ljubavi.
2. Usmjerite pozornost na osobu
Prije razgovora pobrinite se da ograničite sve izvore koji mogu biti izvor buke. Obratite se osobi imenom, koristite neverbalne znakove, a ponekad i dodir pomaže da osoba bude usmjerena na vas i poruku. Ako osoba sjedi, spustite se do razine njezina pogleda i u kontinuitetu održavajte kontakt očima.
3. Nastojte da vaše poruke budu jasne
Koristite jednostavne riječi i rečenice. Govorite polako, jasno i pouzdanim tonom. Suzdržite se od podizanja glasa; umjesto toga, smanjite glas. Ako vas osoba nije razmijela prvi puta, ponovite poruku. Ako još uvijek ne razumije, pričekajte nekoliko minuta i preformulirajte pitanje. Koristite imena ljudi i mjesta umjesto zamjenice ili kratice.
Prehranom možete odgoditi demenciju
4. Pitajte jednostavna pitanja te ih postavljajte jedno po jedno
Primjerie, pitajte: Želiš li nositi svoju bijelu košulju ili svoju plavu košulju? Bolje je pokazati joj obje košulje kako biste omogućili izbor putem vizualnih uputa i znakova.
5. Budite strpljivi u čekanju odgovora
Pazite na neverbalne znakove i govor tijela i reagirajte na odgovarajući način. Uvijek nastojte slušati značenje rečenog dešifrirajući i osjećaje koji su u samoj riječi.
6. Razbijte aktivnosti u niz koraka
To čini mnoge zadatke puno lakše izvedivima. Potičite osobu da izvodi samostalno što više aktivnosti za koje vidite da može, Korištenje vizualnih znakova, kao što je pokazivanje rukom kamo staviti tanjur ili kako uzeti čašu može biti vrlo korisno.
Parkinsonova bolest – koji su simptomi i kako se liječi?
7. Kod promjene raspoloženja odvratite i preusmjerite reakciju osobe
Kad dementna osoba postaje uzrujana, pokušajte promijeniti temu ili okolinu. Na primjer, predložite odlazak u šetnju. Važno je povezati se s osobom na razini osjećaja prije nego što ju pokušate preusmjeriti.
8. Osobe s demencijom često osjećaju zbunjenost, zabrinutost i nesigurnost
Izbjegavajte pokušavati ih uvjeriti da su u krivu. Ponekad držanje za ruke, dodirivanje, grljenje i pohvale mogu dati odgovor kad se najmanje ponadate.
9. Sjećanje na prošlost često djeluje umirujuće
Mnogi ljudi s demencijom ne mogu se sjetiti što se dogodilo prije 45 minuta, ali se jasno mogu sjetiti svog života prije 45 godina. Izbjegavajte postavljanje pitanja koje se oslanja na kratkotrajno pamćenje, kao “Što si danas jela za ručak?”. Pokušajte pitati općenita pitanja vezana uz daljnju prošlost.
10. Njegujte smisao za humor
Služite se humorom kad god je to moguće, ali ne na račun osobe. Osobe s demencijom imaju tenedenciju zadržati socijalne vještine i obično su oduševeljeni kad imaju priliku smijati se zajedno s vama.
Smijeh mijenja vaš život na bolje! Evo što će se dogoditi ako se češće smijete… Pročitajte i 20 savjeta za dulji i bolji život.
Foto: Shutterstock
