Postoje stanja koja mogu pričekati, ali neka ipak zahtijevaju hitan pregled!
Istina je da je broj pregleda u hitnim službama, a osobito u Objedinjenim hitnim bolničkim
prijemima, značajno manji od kada je na snazi pandemija zbog COVID-19 infekcije.
Definitivno jedan od razloga koji je smanjio dolaske u hitne ambulante je strah od infekcije do koje vrlo lako može doći u prostorijama gdje je svakodnevno prisutan velik broj ljudi, a velika brzina širenja virusa dodatno pogoduje širenju bolesti.
Znate li koje namirnice trebate izbaciti iz prehrane ako imate inzulinsku rezistenciju?
Stroža i rigidnija organizacija zdravstvenog sustava, s glavnim fokusom na epidemiju koronavirusom, dodatno je utjecala na manji broj pregleda u hitnim ambulantama.
Neupitna je činjenica da je u izvanrednim okolnostima mogućnost pružanja zdravstvene
zaštite otežana. Svi kontrolni ambulantni pregledi, nehitne dijagnostičke pretrage i elektivni
operativni zahvati bili su odgođeni do daljnjega. To će neminovno produljiti i ovako preduge liste čekanja. Ne smijemo zaboraviti da je i nedavni potres u Zagrebu doveo do oštećenja već
dovoljno oronule i zastarjele bolničke infrastrukture, čime su dodatno smanjeni kapaciteti
stacionarnog smještaja. To će dodatno otežati povratak u režim pružanja zdravstvenih usluga
kao u vrijeme prije epidemije.
Usprkost otežanim uvjetima rada i funkcioniranja zdravstvenog sustava, hitna stanja su
redovito zbrinjavana u našim bolnicama. Hitni operativni zahvati su se izvodili, srčani i
moždani udari su se odmah zbrinjavali. Pod posebnom skrbi su bili onkološki bolesnici, čije
osnovne bolesti ne predstavljaju „klasično“ hitno stanje. Nažalost, situacija s
epidemiološkim ograničenjima, opća društvena izolacija, otežano kretanje i strah zasigurno
nosi povećani rizik nepovoljnog ishoda ukoliko zdravstvena služba ne funkcionira
besprijekorno.
Kao liječnik svjestan sam da postoje i druge bolesti osim COVID-19 infekcije, koje ne bi smjele biti na čekanju. Obzirom na povoljne epidemiološke trendove u suzbijanju COVID-19 infekcije, nužno je čim prije definirati prioritete u pružanju zdravstvene skrbi, kako u hitnim tako i onim nehitnim stanjima.
Dobra organizacija će biti jedan od preduvjeta revitalizacije zdravstvenog sustava. Jedna od ključnih odrednica kvalitetne organizacije će biti sveobuhvatna informatizacija zdravstvenog sustava, čime bi se daleko efikasnije moglo koordinirati listama čekanja. Uloga obiteljskog liječnika će tu biti možda i presudna, stoga bi liječnike obiteljske medicine trebalo maksimalno rasteretiti od silne administracije koja im oduzima i previše vremena da se dodatnim angažmanom mogu posvetiti liječenju bolesnika i njihovu trijažiranju prema bolničkom sustavu.
Zašto se debljate? Liječnik objašnjava kada je razlog prehrana, a kada bolest
Koja stanja zahtijevaju hitan pregled liječnika, a koja mogu pričekati?
10 simptoma zbog kojih se treba odmah javiti liječniku:
- Bol u prsima – ukoliko spadate u rizičnu skupinu za kardiovaskularne bolesti, velika je vjerojatnost da se radi o infarktu miokarda
- Naglo nastala nemogućnost govora sa slabošću jedne polovice tijela – pravovremeno prepoznavanje moždanog udara nosi velike šanse potpunog oporavka
- Naglo nastalo otežano disanje – uzimanje oralnih kontraceptiva, maligne bolesti, sklonost zgrušavanju krvi i niz drugih rizičnih čimbenika povećavaju vjerojatnost plućne embolije
- Trauma glave – svakako je potreban liječnički pregled zbog povećanog rizika intrakranijalnog krvarenja
- Visoka temperatura praćena teškim poremećajem svijesti – prijeteća sepsa definitivno nije stanje koje će se izliječiti kod kuće
- Naglo nastala bol u trbuhu popraćena krizom svijesti – prijeteća aneurizma i perforacija abdominalne aorte može dovesti do smrtnog ishoda
- Naglo nastala glavobolja visokog intenziteta – osim moždanog udara, aneurizme moždanih arterija i maligni tumori na mozgu su stanja s čijim liječenjem nipošto ne smijete čekati
- Nepravilan ubrzan i/ili usporen rad srca – nepravovremena kardiološka dijagnostika povećava rizik od nagle srčane smrti
- Alergijske reakcije sa znacima otežanog disanja – svaka smetnja disanja kod bilo kakvih manifestacija alergijskih reakcija nosi povećan rizik zastoja disanja
Crna stolica i/ili povraćanje krvi – odgađanje liječenja krvarenja iz probavnog sustava može dovesti do iskrvarenja i smrtnog ishoda
10 simptoma koji mogu pričekati:
- Mučnina, povraćanje i proljev – najčešće se radi o akutnom gastroenteritisu ili gastroenterokolitisu u kojima dijetna ishrana i dostatna rehidracija u pravilu dovedu do potpunog oporavka
- Povišena tjelesna temperatura – najčešće se radi o blagim virusnim infekcijama dišnog sustava koje većinom ne zahtijevaju niti antibiotsko liječenje
- Bol u leđima – najčešće takvi bolovi popuste na neki od standardnih analgetika
- Blaga glavobolja – paracetamol ili ibuprofen uglavnom će biti vrlo učinkoviti
- Palpitacije – kratkotrajno lupanje i preskakanje srca je više neugodan, nego opasan simptom
- Ogrebotine – ako nema značajnog krvarenja, flaster ili zavoj obično su dovoljni
- Nadutost u trbuhu – obično je rezultat neuravnotežene i nekvalitetne prehrane
- Opstipacija – ukoliko dva ili tri dana nemate stolicu, pokušajte s lokalnom primjenom čepića ili odgovarajućih sirupa
- Povišeni krvni tlak – kratkotrajne oscilacije krvnog tlaka nisu životno ugrožavajuće, no dugoročno je potrebno krvni tlak dovesti pod kontrolu
- Bol i pečenje pri mokrenju – najčešće se radi o nekompliciranoj infekciji mokraćnih puteva
Bole vas kosti i zglobovi? Liječnik savjetuje kako najbolje brinuti o koštanom tkivu
Foto: Shutterstock, Pixsell
