Uobičajeno je da dolazi do pada krvnog tlaka kada ustanemo, ali ako se vama događa upravo suprotno, moguće je da se radi o signalu koji otkriva da je u pitanju povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, otkrivaju nova istraživanja.
Upravo ti podaci mogu pomoći liječnicima da lakše odrede kakvo će kardiovaskularno zdravlje kod osobe biti kasnije u životu i kako se treba liječiti.
Rezultati ove studije su objavljeni u magazinu Hipertenzija a otkrivaju kako kod ispitanika starih između 18 i 45 godina, a koji imaju hipertenziju, povišenje krvnog tlaka pri ustajanju može značiti i veći rizik od kardiovaskularnih problema u budućnosti, a tu su uključeni srčani infarkt, bol u prsima pa čak i ishemijski udar.
“Ovo istraživanje upućuje na to da promjena vrijednosti krvnog tlaka pri ustajanju može biti nešto što će pomoći pri liječenju pacijenata s visokim krvnim tlakom”, dodaje Paolo Palatini, autor studije sa sveučilišta Padova. Primijetilo se tijekom istraživanja kako mnogi često nisu niti svjesni da imaju povišen krvni tlak, a jedna studija tvrdi kako je u pitanju oko 68 posto osoba.
Objašnjeno je i kako među osobama koje su znale da imaju problema s tlakom, malo njih brine o kontroli tog stanja. Novo istraživanje također ukazuje na to kako je kontrola stanja najbolji način za sprečavanje ozbiljnijih problema s kardiovaskularnim zdravljem.
Tijekom istraživanja, u kojem su se pratili pacijenti kroz 17 godina nad pacijentima starim od 18 do 44 godine, dogodila su se 105 slučaja vezana za bolesti srca, a to uključuje infarkt, bol u prsima povezanu s infarktom i ishemijski udar.
Oni koji su imali najviše vrijednosti tlaka kada su ustali, su imali i dva puta veće šanse da će doživjeti jednu od spomenutih bolesti. Povišenje krvnog tlaka prilikom ustajanja nije samo važna promjena radi koje može doći do ozbiljnih stanja već jer se radi o nečemu što je potpuno suprotno onome što se treba dogoditi, a to je da dođe do pada vrijednosti krvnog tlaka.
Što kad je bolest rezultat vaše psihe? Liječnik savjetujte kako prepoznati i liječiti
“Kada ustajemo, više krvi odlazi u noge a manje u gornji dio tijela. Tijelo ima svoje mehanizme kako se s tim nositi i krvni tlak se vraća u normalnu kroz par sekundi”, navodi dr. Aeshita Dwivedi te dodaje kako ova studija izdvaja grupu ljudi čiji su mehanizmi hiperaktivni na promjenu pozicije tijela.
Hoće li ovo istraživanje unijeti promjene u liječenje?
Liječnici obično ne mjere krvni tlak kada stojimo, navodi dr. Palatini, ali studija dovodi do zaključka da bi se možda morala upravo to činiti.
“Ispravan pristup bi bio mjeriti krvni tlak pacijenta i kad stoji i kada sjedi. Ako se radi o velikoj razlici, trebalo bi se započeti s terapijom”, dodaje. Isto tako navodi kako se vjerojatno promjene u mjerenju tlaka neće dogoditi jer ova studija poziva na dodatna istraživanja.
U međuvremenu je važno redovito odlaziti na preglede, a to su i godišnji sistematski pregledi koji uključuju i mjerenje tlaka. I mladi i stari bi se trebali fokusirati na promjenu životnog stila i ulagati u prevenciju.
Liječnica izdvojila 6 pregleda koje biste trebali napraviti svake godine – mogu vam spasiti život
Koje su optimalne vrijednosti krvnog tlaka?
Stanje tlaka je optimalno ako je sistolički tlak manji od 120, a dijastolički manji od 80 mmHg.
Stanje tlaka je normalno ako je sistolički tlak manji od 130, a dijastolički manji od 85 mmHg.
Stanje tlaka je granično ako sistolički tlak iznosi između 130 i 139 mmHg, a dijastolički između 85 i 89 mmHg. U tom slučaju ponovno ga kontrolirajte kroz jednu godinu.
Prvi stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak između 140 i 159 mmHg, a dijastolički tlak između 90 i 99 mmHg. Preporučuje se kontrola za dva mjeseca.
Drugi stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak između 160 i 179 mmHg, a dijastolički između 100 i 109 mmHg. U tom slučaju biste trebali kontrolirati tlak kod liječnika kroz jedan mjesec.
Treći stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak od 180 mmHg na više i dijastolički od 110 mmHg na više. Preporučuje se liječnička pomoć kroz jedan tjedan
Kako sniziti tlak prehranom?
Ako želite sniziti svoj tlak hranom, onda obavezno jedite dovoljno voća i povrća, po mogućnosti svježeg i u svim bojama. U svoj dnevni jelovnik uključite ribu, ulje lanenih sjemenki, sok brusnica i celera, jabučni ocat, lubenicu, maslinovo ulje, cjelovite žitarice i krastavce. Smanjite unos soli – preporučena dnevna količina iznosi jednu čajnu žličicu soli, stoga ne pretjerujte.
A. A.
Foto: Shutterstock
