Iako djelotvornog lijeka za Alzheimerovu bolest nema, protiv ove najčešće vrste demencije danas se borimo metodama koje će u najboljem slučaju usporiti progresiju simptoma.
Na koji način tjelesna aktivnost može pomoći u moždanoj aktivnosti, ne samo stabilizacijom moždanog krvotoka, već i povećavanjem stvaranja neurotransmitera koji štite mozak i usporavaju procese starenja, jedna je od tema u jednoj od najopsežnijih knjiga o utjecaju tjelovježbe na cjelokupno zdravlje autorice Marjete Mišigoj-Duraković i suradnika “Tjelesno vježbanje i zdravlje”, koja je nedavno objavljena u izdanju Znanja.
Koji su prvi znakovi Alzheimerove bolesti?
Poboljšanje kvalitete života oboljelih
Već je odavno poznato kako vježbanje u kontekstu psihičke dobrobiti i kognitivnog zdavlja podiže raspoloženje, smanjuje tjeskobu, poboljšava otpornost na stres…, o čemu su napisani brojni znanstveni radovi, no kad je Alzheimerova bolest u pitanju, literatura je poprilično “škrta”.
Ipak, neki oblici vježbanje – poput treninga snage gumom, jačanja posturalnih mišića ili aerobni trening – mogu, navodi se u knjizi “Tjelesno vježbanje i zdravlje”, poprilično poboljšati kvalitetu života oboljelih.
“Utjecaj redovitog vježbanja na mehanizme koji bi usporili progresiju Alzheimerove demencije danas je samo djelomično poznat pa se potencijalni učinci vježbanja odnose eventualno na povećanje otpornosti stanica i tkiva na oksidacijski stres te na povećanje neurotransmitera koji štite mozak. Pri izradi programa vježbanja bolesnika s Alzheimerovom bolešću svakako treba uzeti u obzir ove elemente: trening snage s gumom, jačanje posturalnih mišića, usredotočiti se na područja slabosti (primjerice, snagu natkoljenice ili pokretljivosti kuka), koristiti 10 do 12 ponavljanja ili manje, aerobni trening (hodanje i aerobne vježbe na stolici), fleksibilnost treninga i istezanje posturalnih mišićnih skupina”, savjetuju autori u knjizi “Tjelesno vježbanje i zdravlje” napominjući kako tijekom rane faze bolesti većina bolesnika treba sudjelovati u nekom obliku tjelesne aktivnosti.
10 savjeta za komuniciranje s osobom s demencijom
Strpljiv trener je ključan
Međutim, oni mogu zaboraviti vježbati ili zaboraviti način izvođenja određenih vježbi, pa je tu dosljednost i strpljenje trenera od velike važnosti. Također, depresija, emocionalna nestabilnost ili ispadi koji, nažalost, idu uz ovu bolest, također mogu dovesti do povlačenja bolesnika iz programa vježbanja.
Jednostavne vježbe kao što su hodanje, vožnja sobnog bicikla ili dizanje manjih težina na različitim spravama za vježbanje, najbolji je oblik rekreacije za oboljele od Alzheimerove bolesti. Jako je važno uzeti u obzir razumne kriterije za program vježbanja, a ne preteške, kako bi ih pacijent mogao uspješno izvesti. Također se preporučuje vježbati u jutarnjim satima, jer su tada bolesnici najmanje uznemireni, a njihove mentalne aktivnosti na najvišoj razini, naglašavaju autori knjige “Tjelesno vježbanje i zdravlje”.
Inače, bolesnici s Alzheimerovom bolešću žive pet do sedam godina nakon pojave simptoma, a u rijetkim slučajevima i do 20 godina nakon prvih znakova bolesti. Duljina života ovisi o dobi osobe, ali i o vrsti i težini pridruženih somatskih bolesti.
Simptomi Alzheimerove bolesti pojavljuju se postupno, kroz razdoblje od nekoliko godina i razlikuju se od osobe do osobe. Prvi simptomi koji se pojavljuju obično su zaboravljivost i blaga konfuzija.
Najvažnije je pravovremeno i dosljedno liječenje svih oboljenja u ranoj i srednjoj životnoj dobi koja kasnije direktno ili indirektno mogu dovesti do oštećenja mozga kao što su visoki krvni tlak, dijabetes, povišene masnoće u krvi, nikotinska ovisnost, višak tjelesne težine, pa i fizička neaktivnost koja, ako direktno ne liječi, zasigurno može popraviti kvalitetu života oboljelih.
Kretanje i zdrava prehrana za sve
Tjelesna aktivnost i prehrana preduvjet su za zdraviju populaciju i javnozdravstveni su prioritet Svjetske zdravstvene organizacije u razdoblju 2018. – 2030. godine. Knjiga Tjelesno vježbanje i zdravlje, objavljena u izdanju nakladničke kuće Znanje, doprinos je hrvatske znanstvene zajednice tim smjernicama.
Drugo dopunjeno izdanje sinteza je rada prof. dr. sc. Marjete Mišigoj-Duraković i 25 suradnika – znanstvenika i sveučilišnih nastavnika, koji iznose nova saznanja i preporuke u ovom interdisciplinarnom području.
Knjiga obuhvaća spoznaje o biološkim mehanizmima kojima tjelesna aktivnost i vježbanje utječu na zdravlje te preveniraju i odgađaju kronične srčano-žilne i metaboličke bolesti i poremećaje (bolesti srca i krvožilja, dijabetes, povišeni krvni tlak, pretilost, mentalno zdravlje). Autori donose i zdravstvene preporuke za tjelesnu aktivnost i vježbanje za osobe različite dobi, kao i za one sa zdravstvenim rizicima i s najčešćim srčano-žilnim bolestima te zdravstvene preporuke u vezi s ograničenjem vježbanja i sportskog treniranja.
Kako su povezani dugovječnost i Alzheimerova bolest?
D. Petrov/magazin Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
